Sedam milijardi kuna duga, liste čekanja koje se ne smanjuju, slučajevi liječničkih pogrešaka koje potresaju javnost, simbioza javnog i privatnog...Hrvatsko je zdravstvo na najboljem putu da postane 'slučaj', ako to već do sada nije. 'Sve je ostalo po starom, možda je čak i gore. Jedino što se popravilo je komunikacija novog ministra s pacijentima', rekao je Mario Drlje predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.

Slučaj gušenja djevojčice u Zagrebu, ali i sudski procesi zbog liječničke pogreške koji su u tijeku, pod povećalo javnosti ponovno su stavile hrvatski sustav javnog zdravstva. Problemi nisu jednoznačni, gomilaju se godinama, od sustava odgovornosti liječnika, sustava nadzora, problema istih primanja liječnika koji, kako Drlje kaže, poput kirurga svaki dan imaju 'ruke u krvi' a zarađuju jednako kako kolege koji pacijenta usput vide u čekaonici ali i sustava javno-privatnog partnerstva, od kojeg za sada ovi potonji imaju puno više koristi.

Neke ministrove odluke su korak unazad'

'Jedina promjena na bolje je činjenica da novi ministar komunicira s bolesnicima no rezultat komunikacije nije donio rezultate. Po našem iskustvu ostali svi gorući problemi od listi čekanja do neiskorištenosti kapaciteta, miješanje javnog i privatnog. Ministar je u kampanji obećavao distinkciju javnog i privatnog u zdravstvu no za sada nema pomaka, naprotiv, neke odluke koje je donio korak su unazad', pojasnio nam je Drlje.

Stari zakon omogućio je tajkunizaciju zdravstva, upropastio solidarni javno sustav', upozorava i poručuje svima onima koji smatraju kako je javnozdravstveni sustav dobar neka 'uzmu uputnicu, idu od šaltera do šaltera kako bi doživjeli sve 'blagodati' i poniženja koje doživljavaju oni koji nemaju veze i novac'. 'Sve drugo je demagogija i spinovi', kaže Drlje.

Ako ministar ne može spriječiti 'tajkunizaciju, treba raspisati referendum na kojem će građani odlučiti jesu li za javno zdravstvo ili pak privatno', kaže predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata i naglašava kako je sve ostalo 'prolijevanje tinte'.

Ne samo da ne priznaju nalaze privatnika, već i idrugih bolnica: Državno je pa troši

A glavni problem po njemu je zapravo 'laki novac' koji iz javnog zdravstva odlazi u privatne ruke, dok se teški pacijenti, čije je liječenje puno skuplje, liječe u javnim ustanovama. Da se to ne događa, ovog minusa od sedam milijardi kuna ne bi bilo, kaže Drlje i dodaje kako bi usluga bila kvalitetnija a organizacija bolja.

A javno-privatno partnerstvo najbolje opisuje podatak da u javnim bolnicama ne priznaju dijagnoze pacijenta obavljene kod privatnika. Na teret države tako se ponovno šalje istu osobu na iste pretrage. To je za tportal potvrdila i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Biljana Borzan. Kaže kako je situacija još i gora. ' Često se događa da pacijent obaviti kompletnu dijagnostiku pred operaciju u npr. KBC-u Osijek, dođe u KBC Zagreb i kažu mu da to ne priznaju. To pokazuje kako novac curi na sve strane. Kod nas još uvijek vrijedi pristup: državno je pa troši', ogorčena je zastupnica SDP-a.

Skeniranje stanja tek kada vladajući postave svoj kadar u ustanove

Priznaje kako je stanje u zdravstvenom sustavu 'godinama užasno', no za hitnu saborsku raspravu o zdravstvenom sustavu, što je prije nekoliko dana predložila Nensi Tireli, zastupnica Hrvatskih laburista i članica Odbora za zdravstvo, morat ćemo pričekati jesen.

Borzan naime kaže kako se to ne može napraviti u tjedana dana te kako je potrebno smijeniti preostale ravnatelje bolnica koje je postavio HDZ i da će tek kada budu imali svoje ljude na tim pozicijama moći steći stvarni uvid u situaciju jer je moguće da bi stari ravnatelji 'frizirali' stanje.

'Mandati ravnatelja traju još neko vrijeme. Što se HZZO-a tiče, situacija je još kompliciranija jer su ravnatelji područnih ureda prošle godine dobili mandat na četiri godine. HDZ-ovi kadrovi mogli bi frizirati podatke', zaključila je.

'Svi smo odgovorni za svoj posao. Zašto ne bi i liječnici bili?'

'Svaki dan novi slučaj liječničke pogreške često s tragičnim posljedicama', kaže zastupnica Hrvatskih laburista te naglašava kako treba mijenjati sustav sankcioniranja istih. U liječničkoj komori, kaže, nije niti jedan predstavnik pacijenata te se pita što nam to garantira da iz liječničke kolegijalnosti neće gledati kroz prste kolegama.

Naglašava kako su pacijenti koji uvide da nešto u sustavu nije u redu, prepušteni sami sebi. 'Moraju sami podizati tužbu a to košta. Ako se utvrdi nehaj, to mora ići po automatizmu', kaže Tireli i ističe kako nema sustava koji će kontrolirati rad liječnika. 'Svatko od nas odgovoran je za spoj posao i za svoja djela. Zašto to ne bi bili i liječnici', zaključuje Tireli.

Drlje je komentirao i slučaj gušenja djevojčice: 'Ja sam zaprepašten, razočaran, moje nepovjerenje u sustav kao takav se produbio. 'Svi mi kada idem tražiti pomoć dajemo život s povjerenjem zdravstvenim djelatnicima'.