Novosti u javnom zdravstvu
Pretraga CT-om od ožujka samo u bolnicama
Privatnicima HZZO i dalje ostavlja ugovore za magnetsku rezonanciju (MR), ali uz sniženu cijenu postupka i ograničenje mjesečnog iznosa koji mogu naplatiti od državne zdravstvene blagajne
Od sljedećeg mjeseca građani će pretrage kompjutoriziranom tomografijom (CT-om), preko svog zdravstvenog osiguranja, moći obavljati samo u bolnicama. Privatne radiološke ordinacije i poliklinike koje su do sada, zahvaljujući ugovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, osiguranicima također nudile CT snimanja na uputnicu, to pravo gube 1. ožujka i građani će ondje na tu pretragu moći samo uz plaćanje, piše Slobodna Dalmacija.
Privatnicima HZZO i dalje ostavlja ugovore za magnetsku rezonanciju (MR), ali uz sniženu cijenu postupka i ograničenje mjesečnog iznosa koji mogu naplatiti od državne zdravstvene blagajne.
To su najznačajnije novosti koje je donijela revizija državno-privatnih ugovora HZZO-a i koje idu prema vraćanju važnijih i skupljih pretraga javnom zdravstvu. Računa se da će ukidanjem privatnih CT pretraga na uputnicu godišnje uštedjeti oko šet milijuna kuna, a uštede bi se trebale postići i ograničavanjem ugovora za magnet.
Naime, odlukom Upravnog vijeća HZZO-a privatne će poliklinike na račun obavljenih snimanja MR-om moći naplatiti maksimalnih 45.725 kuna mjesečno. Cijena jedne MR pretrage snižena je na 960 kuna, što znači da se u jednoj poliklinici mjesečno, prema ugovoru s HZZO-om, magnetom maksimalno može obraditi 47 pacijenata. Prema HZZO-ovim podacima, snimanje MR-om trenutačno je ugovoreno s 14 bolnica, od kojih neke imaju više od jednog uređaja, te 12 privatnih poliklinika, koje sa Zavodom imaju ugovore za provođenje djelatnosti radiologije.
Skratit će se liste čekanja
Mišljenja o efektima ovih promjena različita su - iz HZZO-a ističu kako je ova promjena načina financiranja usmjerena k većoj transparentnosti, čime bi se, po njima, liste čekanja trebale skratiti, dok se u Udruzi poslodavaca u zdravstvu boje upravo suprotnog efekta. Oni, naime, nisu zadovoljni ovakvim ograničenjima koja će, kako oni tvrde, povećati liste čekanja jer nisu stimulativna i smanjuju broj pacijenata koji se mjesečno može primiti na pretragu.
Hoće li promjene u ugovorima HZZO-a s privatnicima utjecati na liste čekanje, tek treba vidjeti. Prema dostupnim podacima Ministarstva zdravlja, čekanja na CT snimanja, koja se od ožujka u potupnosti prebacuju na bolnice, i nisu preduga. Primjerice, u KBC-u Osijek na CT se prosječno čeka 70 dana, u KBC-u Rijeka i KBC-u Sestara milosrdnica 60, u KBC-u Split 47, a u KBC-u Zagreb 27 dana. Čekanja na MR znantno su dulja - u KBC-u Osijek iznose 160, KBC-u Zagreb 156, KBC-u Sestara milosrdnica 120, KBC-u Rijeka 90 i KBC-u Split 57 dana.
U Udruzi hrvatskih pacijenata, pak, pozdravljaju ove promjene i ističu kako nova ograničenja ne bi trebala rezultirati duljim čekanjem na radiološke pretrage.
- Apsolutno pozdravljamo potpuno vraćanje CT pretraga u okrilje javnog zdravstva, te ograničenje broja MR snimanja kod privatnika jer to ograničava i prelijevanje novca iz javnog u privatni sektor. Međutim, to je tek jedan korak u jačanju javnog zdravstva, kao općeg dobra, i ne bismo voljeli da ovo bude samo zamagljivanje...
Potreban je, naime, veliki odlučan korak u strogom odvajanju javnog i privatnog sektora, odnosno strogo odvajanje javne i privatne prakse. Udruga, naravno, nema ništa protiv privatnika u zdravstvu, koji su se svojim ulaganjima i radom na tržištu izborili za svoju poziciju, međutim, to ne smije biti na uštrb javnog sektora i pacijenata - ističe Marijo Drlje, predsjednik ove udruge.
Njegovo je mišljenje da izbacivanje privatnih poliklinika iz poslova s HZZO-om ne znači i produljenje čekanja na pojedine pretrage, s obzirom da u bolnicama, po njemu, postoje slobodni kapaciteti, ali i dovoljno liječnika.
- Već godinama ukazujemo kako su u bolnicama prostor i uređaji neiskorišteni u drugoj smjeni, a ne prihvaćamo ni argumentaciju da za popodnevni rad nema ljudi. Strašno je, naime, da odgovorni ljudi u zdravstvu objašnjavaju kako nemamo dovoljno liječnika, a istodobno se specijalistima izdaju dopusnice za rad i u javnom i u privatnom sektoru... Ministar Rajko Ostojić stoga, ima povijesnu priliku napraviti strašno veliku stvar i javni, solidarni sustav vratiti pacijentima i struci - zaključuje Drlje
Vezane vijesti
-
Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je Vlada usvojila u četvrtak, želi se osigurati ravnomjerna zemljopisna raspodjela i dostupnost zdravstvene zaštite, unaprjeđenje sustava i zdravstvenih ishoda kao ključnog nacionalnog prioriteta.
-
Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u četvrtak da istupi pojedinaca koji govore o urušavanju zdravstvenog sustava nisu istiniti te da su svi covid i ne-covid pacijenti zbrinuti bez odgode.
-
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u srijedu kako se "ne bi zalijetao s tezom o otkazima u zdravstvu i socijalnoj skrbi za zaposlenike bez covid potvrda" te poručio da će te slučajeve regulirati radno-pravni propisi.
-
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u petak je u Slavonskom Brodu rekao da se pitanja KBC-a "Sestre Milosrdnice", kao ni bilo koje druge zdravstvene ustanove, ne rješavaju telefonskim pozivom premijera.
Izdvojeno
-
Seljačka tržnica Zadarske županije slavi 11. rođendan i tim povodom najavila je program u subotu, 14. prosinca!
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Nezavisna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Marija Selak Raspudić podržala je u srijedu obrazovne radnike koji traže veće plaće, ustvrdivši da njihov položaj mora biti u centru politika, a na listu prioriteta uvrstila je i razvoj vojne znanosti i vojnog obrazovanja.
-
Domaći turisti su s 206,1 tisućom dolazaka u studenom ostvarili porast od čak 30 posto, a slično ili 30,3 posto više ostvarili su i noćenja odnosno 413,7 tisuća.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.