Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u kontaktu s hepatitis B virusom (HBV) bilo je oko dvije miljarde ljudi

U Novinarskom domu održan je Okrugli stol ''Razvoj Nacionalne strategije za borbu protiv virusnih hepatitisa" na kojem je formirana radna skupina za izradu Nacionalne strategije za borbu protiv virusnih hepatitisa i Akcijskog plana.

Okrugli stol organizirala je Hrvatska udruga „Hepatos" i Savez oboljelih od hepatitisa (SOH RH) pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj. Sudjelovali su kreatori politike, stručnjaci, udruge pacijenata i međunarodni gosti.

Dobrodošlicu u ime organizatora uputila je mr. sc. Tatjana Reić, predsjednica HULOH „Hepatos", Saveza oboljelih od hepatitisa Republike Hrvatske (SOH RH) i European Liver Patients' Association (ELPA) dok su se uvodnim riječima okupljenima obratili prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, te prof. dr. sc. Rajko Ostojić, Ministar zdravlja Republike Hrvatske.

U nastavku svog izlaganja Ministar je istaknuo: „Hepatitis je zarazna i prenosiva bolest koja će se neumitno širiti ako je ne liječimo i ne preveniramo. Sve dostupne analize pokazale su da je značajno učinkovitije, ali i jeftinije, liječiti hepatitis u ranoj fazi bolesti, nego posljedice zaraze kao što je ciroza, hepatocelularni karcinom, zatajenje jetara i transplantacija.", upozoravajući da nam je upravo zbog toga „potreban hitan Akcijski plan borbe protiv virusnih hepatitisa, a sve na tragu preporuka EU parlamenta".  

Govornici na okruglom stolu su bili dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Odjela za cijepljenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Adriana Vince, voditeljica Referentnog centra MZ za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, dr. sc. Irena Hrstić, voditeljica Odjela za unutarnje bolesti OB Pula, te međunarodni gosti - Achim Kautz, potpredsjednik ELPA-e i Charles Gore, predsjednik World Hepatitis Alliance (WHA), dok je sažetke i zaključke iznio prof. dr. sc. Nikola Bradarić, voditelj Odjela za zarazne bolesti KBC Split.

 

 

 

 

 

 

Ostali sudionici okruglog stola su bili: predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Ureda za ljudska prava Vlade RH, Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Uprave za zatvorski sustav, te zdravstveni stručnjaci - Key opinion leaders i predstavnici civilnog sektora - udruge Saveza oboljelih od hepatitisa Republike Hrvatske (SOH RH).

Pozivajući se na Nacionalnu strategiju zdravstva koja traži široki konsenzus struke, socijalnih partnera i udruga pacijenata mr. sc. Tatjana Reić istaknula je „..želimo pozvati na veću suradnju između zdravstvenog sektora i ostalih područja javnog djelovanja, prvenstveno imajući na umu nevladin sektor. Osim toga smatramo neophodnim otvaranje što više nezavisnih rasprava o zdravstvenoj skrbi oboljelih od virusnih hepatitisa" te zaključila: „U svakom slučaju, potreba za dodatnim podacima uvijek postoji, no obzirom da već sad raspolažemo s dovoljno znanja i iskustva, dužnost nam je reagirati i preuzeti inicijativu."

Kronični virusni hepatitisi predstavljaju javno zdravstveni problem u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, i vodeći su uzrok kroničnih bolesti jetre. U slučaju neliječenja mogu dovesti do ciroze i primarnog raka jetre (HCC), jednog od nekoliko karcinoma koji bilježe porast učestalosti. Možda najbitniji uzrok ovom porastu broja novootkrivenih slučajeva HCC-a je u činjenici da njih 50-80% uzrokuje neizliječeni kronični virusni hepatitis B i/ili C. Od ukupno 23 milijuna oboljelih Europljana njih oko 80% ne zna da su kronično zaraženi nekim od virusnih hepatitisa pa samim time i nemaju priliku izliječiti se ili držati svoju bolest pod kontrolom.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u kontaktu s hepatitis B virusom (HBV) bilo je oko dvije miljarde ljudi, oko 400 milijuna nositelji su kroničnog HBV-a, a svake godine od ove bolesti umire milijun osoba. Nadalje, oko 150-170 milijuna ljudi ima kronični hepatitisa C, što je vjerojatno daleko manji broj od stvarnog. Naime, procjenjuje se da čak 8 od 10 nositelja hepatitis C virusa nije svjesno infekcije (odnosno ne znaju da "u sebi nose hepatitis C virus") te tako nekontrolirano i nesvjesno šire zarazu. Upravo stoga broj novo HCV inficiranih osoba diljem svijeta iznosi oko 3 do 4 milijuna godišnje.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 80 -100 000 građana nosioc kroničnog virusa hepatitisa B ili C. Navedeni epidemiološki podaci zorno potvrđuju i dokazuju da virusni hepatitisi danas predstavljaju ključan javnozdravstveni problem kako globalno u svijetu i Europi, tako i u Hrvatskoj. Upravo zato Svjetska zdravstvena organizacija, kao i Europski parlament, snažno podupiru donošenje nacionalnih programa za borbu protiv virusnih hepatitisa. Stoga je danas kao rezultat okrugla stola formirana radna skupina za izradu Nacionalne strategije

Iako službeni epidemiološki podaci HZJZ govore o prevalenciji u Hrvatskoj manjoj od 0,5%, nisu svi nosioci otkriveni. Određene skupine stanovništva imaju povećani rizik za hepatitis B i C infekciju stoga je prevalencija infekcije u rizičnim skupinama značajno viša nego u općoj populaciji. Nadalje, podaci HZJZ govore o 150-200 novootkrivenih slučajeva HCC godišnje s trendom porasta. Stoga je neophodno pojačati nadzor nad rizičnom populacijom kako bi se što više kronično oboljelih otkrilo i liječilo. Ovime se ne samo sprečava razvoj komplikacija neliječene bolesti (primjerice razvoj HCC-a) već se i spriječava daljnje širenje zaraze. Na taj način, osim brige za zdravlje pojedinca, dugoročno će se ostvariti značajne uštede hrvatskom zdravstvenom sustavu. 

Ovakav pojačani nadzor nad virusnim hepatitisima najbolje se može provesti uključujući sve liječnike primarne zdravstvene zaštite. Stoga je slijedeća preporuka s Okruglog stola upućena liječnicima obiteljske medicine:

 Ovaj okrugli stol je nastavak aktivnosti iz 2008. godine kada je organiziran okrugli stol „Iniciranje nacionalne strategije za borbu protiv virusnih hepatitisa" na kojem je postignut  konsenzus  predstavnika zdravstvenog i nevladinog sektora o potrebi donošenja Nacionalne strategije te Rezolucije o borbi protiv virusnih hepatitisa usvojene u Hrvatskom  Saboru 2009.

Ovim je događajem počelo i obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa, koji će se obilježiti 28. srpnja, u kojem će sudjelovati više od 280 udruga pacijenata iz 75 zemalja cijelog svijeta. Hepatos kao vodeća udruga Saveza oboljelih od hepatitisa RH i jedina hrvatska udruga članica ELPA-e, organizirat će tom prigodom brojne aktivnosti kojima je cilj doprinijeti smanjenju širenja hepatitisa B i C, a centralna akcija bit će na plaži Zrće 28.07. u sklopu koje će se ponuditi besplatno i anonimno testiranje.