Događaji

Obilazni put

U deset godina 735 ''povlaštenih'' državljanstava

U deset godina 735 ''povlaštenih'' državljanstava

Iako je Dinamo najpoznatiji, a vjerojatno i najkritiziraniji slučaj s 'povlaštenim' državljanstvima, sportaši koji su na sličan način došli do dokumenata su brojni

Dobiti hrvatsko državljanstvo najčešće nije jednostavno, odredbe su za klasično dobivanje rigorozne i tko želi do hrvatske putovnice, potrebna je dugotrajna borba s administracijom. No postoji i obilazni put, koji se u posljednjih desetak godina dosta koristio. To je famozni članak 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji navodi kako se ono može udijeliti bez ikakvih formalnih peripetija, ako je to u interesu Republike Hrvatske.

Prema službenim podacima iz Ministarstva unutarnjih poslova, od 2002. do kraja 2011. ukupno se takvih državljanstava dodijelilo 735. Prema statistici, u prošle dvije godine broj se osoba koji su na taj način dobili državljanstvo smanjuje, tako da je 2010. 36 osoba dobilo putovnicu, a lani samo 25, otkriva Novi list.

Svakako, najpoznatiji su primjeri takvog dobivanja hrvatskih dokumenata sportaši, a jedna se udruga građana iznimno ističe.

Naime, većina je Južnoamerikanaca koji su došli u nogometni klub Dinamo, u posljednjih deset godina po kratkom postupku dobila naše državljanstvo, iako nije bilo najjasnije koji je tu interes države. I dok se, primjerice, za Eduarda da Silve može kazati da je Hrvatska imala interesa, Carlos, Eto'o i Sammir su ipak druge priče. Radilo se o osobama kojima državljanstvo treba samo kako Dinamo ne bi ispucao kvotu stranaca koje može imati. Tih godina više je medija impliciralo kako se državljanstva ovlaš daju jer je Zdravko Mamić, alfa i omega Dinama, tih godina imao jak utjecaj na policiju.

Iako je Dinamo najpoznatiji, a vjerojatno i najkritiziraniji slučaj s 'povlaštenim' državljanstvima, sportaši koji su na sličan način došli do dokumenata su brojni.

I u mnogo slučajeva je to bilo sportski opravdano. Recimo, početkom 90-ih, putovnica je dana Ireni Kirilovoj, u tom trenutku najboljoj odbojkašici na svijetu. Što je tih godina žensku odbojku u Hrvatskoj diglo na do danas nedostižne granice. Još je poznatiji slučaj Bugara Nikolaja Pešalova, koji je, na kraju, u dizanju utega za Hrvatsku uzeo čak i zlatnu olimpijsku medalju. Belgijski karatist Junior Lefevre za Hrvatsku je nakon svađe s belgijskim karataškim savezom osvojio sijaset medalja.

Osim sportaša, mnogo se državljanstava dalo i balerinama i baletanima. Naime, svi profesionalni ansambli teško bi funkcionirali bez ispomoći iz Rusije. Na popisu su osoba koje su dobile 'povlašteno' državljanstvo i neki glumci i medijski djelatnici, a dio pravnih stručnjaka drži kako se ta državljanstva dijele olako, odnosno da zakon ne regulira dovoljno dobro 'interes Republike Hrvatske'.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.