Jedan od rijetkih kaznenih odvjetnika koji ne brani nikoga u aferi Fimi medija ili aferama povezanim s tom korupcijskom hobotnicom je Zvonimir Hodak

Otkako je počelo suđenje za Fimi mediju, nema puno svjedoka koji su se usudili direktno uperiti prst u bivšeg premijera, ali zato ima sasvim dovoljno onih koji su pred sudom teretili Ivana Jarnjaka i Božidara Kalmetu koje je USKOK ležerno zaobišao i zapisao ih na popis svjedoka.

Istražili smo hoće li Sanaderu pomoći to što ga pojedini svjedoci u svojim iskazima štede i je li moguće da se podignu optužnice protiv Kalmete i Jarnjaka.

Na suđenju za Fimi mediju nisu često viđeni svjedoci koji direktno i bez ustezanja terete Ivu Sanadera, ali ta mu 'blagonaklonost' prilikom izricanja presude neće previše pomoći. Ključni svjedoci poput bivšeg direktora Croatia osiguranja Damira Mihanovića (koji je i objelodanio cijelu aferu otkrivši na HTV-u da je Sanader na famoznom sastanku u Vladi dao direktivu da se mora raditi s Fimi medijom) još nisu svjedočili, a ako ponove ono što su rekli u istrazi, njih je gotovo nemoguće pobiti.

Jedan od rijetkih kaznenih odvjetnika koji ne brani nikoga u aferi Fimi medija ili aferama povezanim s tom korupcijskom hobotnicom je Zvonimir Hodak. On kaže kako je sasvim sigurno da nitko nije mogao narediti da se radi s Fimi medijom bez onoga na vrhu stranke i Vlade.
'Sanaderova obrana će se u završnim riječima zasigurno pozivati na svjedoke koji su ga poštedjeli, ali je prema svim iskazima snimanim u USKOK-u jasno da se sve radilo uz njegovo znanje. Novac su, prema iskazima, donosili njemu osobno doma i u stranku', prokomentirao je Hodak i dodao kako je sasvim moguće da je Sanader, braneći se sa slobode, 'iskristalizirao' neke pozicije s pojedinim svjedocima koji ga sada štite.

No, još zanimljivije su učestale optužbe svjedoka pred sudom na račun Božidara Kalmete i Ivana Jarnjaka kojima je USKOK 'podario' status svjedoka. Hodak smatra da su njihove pozicije 'zatvorena knjiga' i da ih USKOK naknadno neće optužiti: 'Jarnjak se nagodio, a Kalmeta vjerojatno isto, samo na drugačiji način. Oni nisu u optužnici i o tome se više neće niti raspravljati. Ipak, bilo bi u duhu prava da se nakon ovih svjedoka protiv njih podigne posebna optužnica ili da se zaustavi ovaj postupak i nadopuni postojeća optužnica.' Hodak ne vjeruje da će USKOK progoniti Kalmetu i Jarnjaka, posebno stoga što smatra da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u svome radu ni inače ne poštuje načelo legaliteta, nego oportuniteta. 'Tako DORH radi već 22 godine, otkad je hrvatske države', rekao je odvjetnik.

Među svjedoke koji štite bivšeg premijera jučer se upisao i bivši predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega. On je, kao i većina svjedoka, teretio bivšeg šefa Carine i rizničara HDZ-a Mladena Barišića, no bio je poprilično oprezan i nije sam spominjao Ivu Sanadera. Izjavio je da ga Sanader nikada nije na bilo koji način kontaktirao. Kako je Protega tijekom istrage dobio oprosnicu za aferu Fimi media, javnosti je  nejasno zbog čega ju je dobio kada svojim svjedočenjem nije značajnije doprinio razotkrivanju 'korupcijske hobotnice' Fimi medije. 

Slična situacija dogodila se i prošlog tjedna kada je svjedočio bivši šef uprave HEP-a Ivan Mravak koji je također oklijevao teretiti Sanadera. Mravak je opisao kako je uz pritisak i prijetnje Barišića pristao surađivati s Fimi medijom te kako je nosio gotovinu za HDZ-ov crni fond u stranku i Carinu, ali da nikada nije o tome razgovarao sa Sanaderom niti ga je vidio prilikom dostavljanja novca. 

Među najodvažnije svjedoke upisao se bivši šef Hrvatske Pošte Andrej Sardelić koji je teretio čak i one političare koje USKOK nije htio (ili se nije usudio) dirati: bivšeg ministra prometa Božidara Kalmetu i bivšeg glavnog tajnika HDZ-a Ivana Jarnjaka. Sardelić je objasnio kako su mu obojica, uz potporu Barišića, prijetila da će biti smijenjen ako ne bude poslušan, odnosno ako ne bude angažirao Fimi mediju. Sardelić je ubrzo odbio poslušnost te je smijenjen s mjesta šefa uprave HP-a.

Za razliku od Sardelića, tužiteljice su morale čupati riječi iz Stjepka Bobana, bivšeg šefa uprave Hrvatskih cesta, a kasnije i Hrvatskih autocesta, koji je na kraju ipak povezao Kalmetu i Barišića, dok Sanadera nije ni spominjao. Upitan o ključnom sastanku u Vladi, Boban je rekao: 'Sjećam se da se Sanader nagnuo prema Mladenu Barišiću i pitao ga kako se ono zove 'ta tvrtka', a Barišić mu je odgovorio: 'Fimi media.''

Bivši šef HP-a Robert Jukić jedan je od rijetkih koji je direktno okrivio Sanadera rekavši da mu je na sastanku iz svibnja 2009. godine prigovorio 'da HP-om upravlja bez stranke te da samostalno kadrovira'. Još je konkretnije svjedočio bivši direktor Gredelja Anton Fabek koji je tvrdio da su mu na sastanku kod Sanadera u Vladi zaprijetili smjenom ako im ne donese traženi novac u gotovini. Barišiću je najprije dao 500 tisuća kuna, a potom još 10 tisuća eura koje je osobno posudio od dvojice poduzetnika. 'Ni u jednom trenutku nije bilo govora da se novac uplati na stranački račun, već su zahtijevali da se fizički donese Barišiću. Sve sam to doživio kao ucjenu', rekao je Fabek. Na sastanku su uz Barišića i Sanadera bili Kalmeta i Damir Polančec te Sanaderov glasnogovornik Ratko Maček.

Darko Milinović, Bianca Matković, Jadranka Kosor i Ivan Jarnjak svjedočili su tako da zaštite sebe, ali i stranku, pa se iz njihovih iskaza čini da je gotovina u enormnim iznosima kapala u HDZ bez značajnijeg povoda od domoljublja - sve nešto od raznih dobročinitelja i obožavatelja te stranke. 

Profesorica kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu Zlata Đurđević upozorava da DORH mora biti transparentan i javnosti obrazložiti zbog čega se pojedinci, na koje svjedoci ukazuju, nisu kazneno gonili: 'Javnost mora znati što je u pitanju. Jesu li Kalmeta i Jarnjak dobili oprosnicu koja je, podsjetimo, protustavna prema nedavnoj odluci Ustavnog suda?' Đurđević upozorava da je Zakon o kaznenom postupku iz 2009. godine upravo kroz institut oprosnice omogućio Bajiću 'legaliziranu arbitrarnost', odnosno zakonsku mogućnost da sam bira koga će procesuirati, a koga spasiti od progona pretvaranjem u svjedoka. 

Ministarstvo pravosuđa trenutno radi na novim izmjenama ZKP-a u kojima se ukida ta sporna mogućnost da se nekog suučesnika kaznenog djela na gore spomenuti način spasi od procesa. Naime, scenarij kojem svjedočimo u zadnje tri godine ostavlja dojam još jedne zakonske crvotočine kroz koju je ruci pravde izmigoljio prevelik broj do grla u korupciju ogrezlih činovnika, a sve kako bi se uz medijsku pompu malo pustila krv pokvarenom sistemu tako što će za svoje zločine (relativno) odgovarati par režimskih kapitalaca.