Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika ističe da su ukupna sredstva za znanstvenu djelatnost stabilna te da nema razloga za razmišljanja da se nešto dramatično događa. Ukupan iznos za nacionalne znanstvene projekte isti je kao i ove godine - 110 milijuna kuna, piše HRT

Zelenika upozorava da je sustav znanosti posljednjih godina rastao na nekoordiniran i ne uvijek strukturiran način te je tako broj zaposlenih narastao za 26 posto u posljednjih pet godina. Taj porast boja zaposlenih za više od četvrtinu znači da mnogo novca za znanstvenu djelatnost odlazi za plaće pa ako se uzmu i napredovanja te ostali troškovi vezani uz masu za plaće, sada nešto manje od 90 posto novca na raspolaganju ministarstva ide u plaće.

Stajalište kako nema razloga za razmišljanje o nekakvim dramatičnim događajima, Zelenika je potkrijepio i podacima o uspješnosti hrvatskih znanstvenika koji su do sada iz okvirnih programa Europske unije (EU) povukli 48,5 posto više novca od svote koju je Hrvatska uplatila kao doprinos okvirnim programima.

Da situacija doista nije dramatična, potvrđuje i sedam milijuna eura koje će u sljedećih pet godina imati na raspolaganju hrvatski istraživači za razvoj svojih istraživanja i karijera, a taj im je novac nedavno odobrila Europska komisija za projekt "NEWFELPRO" i to kao 100. program financiran u okviru "Marie Curie COFUND scheme", zaključio je pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika.

No prorektorica za istraživanje i znanost Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević smatra da se manipulira s iznosom novca za nacionalne znanstvene projekte te da je apsolutno pogrešna premisa da će hrvatski znanstvenici povući više novca iz europskih okvirnih fondova nego što Hrvatska u njih uplaćuje jer, ističe, da biste bili kompetitivni u europskim fondovima, morate stvarati nacionalnu znanost i objavljivati radove.

Zagrebačko Sveučilište upozorava na krizu u financiranju znanstvenih projekta i opasnost koju ta kriza predstavlja za njihovo sveučilište. Obrazlažući svoje stajalište prorektorica Kovačević je u razgovoru za Hinu podsjetila da je 2007. bilo oko 140 milijuna kuna za nacionalne znanstvene projekte, plus 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu, plus deset do 15 milijuna kuna iz Nacionalne zaklade za znanost, što je iznosilo gotovo 200 milijuna kuna.

Ocijenila je da su ti znanstveni projekti iz 2007. sada na 'kisiku' i mjerodavno ih ministarstvo održava bez smisla te da sada u proračunu nema novca za kapitalnu opremu, koja će, kako najavljuje Ministarstvo, ići u Hrvatsku zakladu za znanost.

Od ukupnih 110 milijuna kuna za projekte, podsjetila je, 75 milijuna ide u Zakladu, koja je prije imala svoju glavnicu, a od kamata na glavnicu plaćao se operativni sustav - plaće administracije, recenzije i slično. Istaknula je kako nitko ne govori da se do sada nije plaćao porez na kapitalnu opremu, koji je sada oko 25 posto, što znači da ako ste prije imali 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu, to je sada 18-19 milijuna kuna.

Uz napomenu da Upravni odbor Zaklade još nije imenovan, Kovačević je podsjetila da su od početka rada Zaklade bile tri zakonske promjene, uključujući i ovu posljednju, te da je savjetovala pomoćniku Zeleniki da se ne ide u posljednje zakonske promjene zbog roka u kojemu se one trebaju provesti.

Rekla je kako ju je tada pomoćnik ministra znanosti uvjeravao da će Zaklada profunkcionirati te da će u devetom mjesecu ove godine već početi prvi projekti, a stvarnost je, istaknula je Kovačević, da do sada Zaklada još nema ni Upravni odbor te je, smatra, moguće da Hrvatska zaklada za znanost neće moći financirati znanstvene projekte ni do početka 2014. godine.

HRT/eZd