Prije točno 35 godina Velebit je u sklopu znanstvenog programa 'Čovjek i biosfera' proglašen rezervatom biosfere od strane UNESCO-a. Uži dijelovi Velebita izdvojeni su posebnim kategorijama zaštite. Tako je 1949. osnovan Nacionalni park Paklenica, 1999. Nacionalni Park Sjeverni Velebit, a odlukom Hrvatskog sabora 1981. cijeli je Velebit proglašen Parkom prirode.

Površina Parka prirode Velebit je 200 tisuća hektara. Velebit je s dužinom 145 kilometara najduža planina u Hrvatskoj. O brojnim prirodnim bogatstvima, osim nacionalnih parkova, svjedoči postojanje strogog rezervata Hajdučki i Rozanski kukovi, šumskog rezervata Štirovače, dva botanička rezervata Visibaba i širi okoliš Botaničkog vrta te spomenika prirode Cerovačke pećine s 3,5 km podzemnih hodnika i nalazima diluvijalne faune, paleolitskog čovjeka i čovjeka željeznog doba, na prostorima planine.

Uslijed geografskog i klimatskog položaja Velebit je povoljno stanište za vrste najrazličitijih ekoloških zahtjeva, odakle proizlazi njegova vrijednost kao rezervata biodiverziteta.

"Zaštita i očuvanje prirode prepoznati su kao bitni ciljevi Republike Hrvatske u Vladinom programu. Zato se zaštitom prirode ne bavimo radi nje same, nego radi čovjeka i podizanja kvalitete života svih ljudi. Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja i na to moramo biti izuzetno ponosni", izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom obilježavanja 35 godina od uvrštavanja Velebita u mrežu UNESCO-vog programa 'Čovjek i biosfera'.

Inače, rezervati biosfere su područja koja su međunarodno priznata unutar UNESCO-ovog programa koji promiče očuvanje prirodne baštine i održivi razvoj lokalne zajednice, a sve temeljeno na znanstvenim spoznajama. Program želi uspostaviti novi način odnosa između ljudi i prirode, a koji se temelji na činjenici da ljudi nisu neprijatelji biosfere već njezin sastavni dio. Trenutno je u svijetu 610 rezervata biosfere u 117 zemalja, uključujući 12 prekograničnih područja.