Na 41. zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu, bukove šume na područjima NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a.

Svečana dodjela povelja povodom upisa „Bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe“ na UNESCO-ov Popis svjetske baštine održana je u Nacionalnom parku Paklenica.

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić UNESCO-ove su povelje uručili ravnateljici NP Paklenica Nataliji Andačić i ravnateljici NP Sjeverni Velebit Ireni Glavičić Sertić.

Na 41. zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu, koje je održano  u srpnju 2017. u Poljskoj, bukove šume na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 10 europskih zemalja, upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a.  

Zajedničkom nominacijom bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata na Popis svjetske baštine UNESCO-a, još se jednom potvrđuje dobra suradnja s drugim europskim državama koje zajedničkom zaštitom prirodnih cjelina pružaju doprinos očuvanju sveukupne svjetske prirodne baštine, rekla je ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasivši kako je upis još jednog hrvatskog lokaliteta na prestižni Popis svjetske baštine, dokaz ne samo vrijednosti bogate prirodne baštine koju smo naslijedili, nego i potvrda poduzetih napora na njenom očuvanju i održivosti.
Iznimnost bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini. Konkretno, riječ je o 1289,11 hektara bukove šume u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit odnosno 2031,87 hektara šume u Nacionalnom parku Paklenica.

Upis na Popis svjetske baštine potvrda je da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem njene zaštite za buduće naraštaje te da je Hrvatska među najbogatijim europskim državama po bioraznolikosti, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Tomislav Ćorić. 

Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost koja ima iznimnu vrijednost i dokaz je prirodnog i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe. 

Ravnateljica NP Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić istaknula je kako je biti na karti svjetske baštine za njih istovremeno izuzetna čast, ali i odgovornost. Natalija Andačić, ravnateljica NP Paklenica rekla je kako su bukove šume vrijedan ekosustav u kojem se nalaze vrste i staništa koja su u Europi većinom ugrožena. Ovom poveljom značajno će se doprinijeti očuvanju ne samo bukve kao vrste, nego i ukupnog ekosustava koji ona podržava. 

Ovo je treće proširenje liste zemalja u kojima se nalaze bukove šume. Prve su na Popis svjetske baštine „Iskonske bukove šume Karpata“ 2007. godine upisane bukove šume Slovačke i Ukrajine. Proširenje je uslijedilo 2010. godine upisom njemačkih drevnih bukovih šuma dok je treće proširenje rezultat međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije. Tijekom projekta dobivena je lista od 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Europe od kojih je 63 odabrano za nominaciju. To su područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Ukrajini i Hrvatskoj.