Primanja budućih eurozastupnika za hrvatske prilike bit će basnoslovna: stalna plaća europarlamentarca iznosi između 7 i 8 tisuća eura

Izbori za hrvatske zastupnike u europarlamentu ipak će biti odvojeni od lokalnih izbora i održat će se već 14. travnja. Tako je nakon konzultacija s Vladom, parlamentarnim strankama i nevladinim udrugama odlučio predsjednik Republike Ivo Josipović, piše Slobodna Dalmacija.

 

Kako je on u svojim dosadašnjim istupima razmatrao i ideju spajanja lokalnih s europskim izborima radi uštede - opciju koje su zagovarali HDZ, Hrvatski laburisti i druge oporbene stranke - konačna Josipovićeva odluka može se tumačiti i kao svojevrsno popuštanje SDP-ovim zahtjevima. Kritizirajući ideju razdvajanja izbora, oporba je često isticala kako će se time u jeku ekonomske krize potrošiti dodatnih 40 milijuna kuna iz državnoga proračuna.

Vladajući su, s druge strane, uzvraćali da ne treba miješati kruške i jabuke, posve različite kampanje i tehnike glasanja, te da demokracija, naposljetku, košta. Dvanaest hrvatskih predstavnika koje građani izaberu 14. travnja u Europskome će parlamentu sjediti samo jednu godinu. Nakon toga, zastupnike koji će u Bruxellesu trajati puni mandat valja birati ponovno.

- Mislim da nije dobro što je Predsjednik popustio pritisku SDP-a i što je odabrao travanjski termin za euroizbore. To nije toliko pogubno zbog troškova, koliko zbog prekratkih rokova za pripremu. Kampanja bi trebala početi praktički već sad, u sljedećih 15 dana moraju biti gotove sve kandidacijske liste - upozorava politički analitičar Davor Gjenero. Bez obzira na određene tehničke prednosti, Gjenero drži kako su SDP-ovi planeri ipak strateški pogriješili misleći da će bolje proći ako se euroizbori održe prije nego što se suoče s rezultatima lokalnih izbora. On napominje kako valja imati na umu čelični zakon po kojemu nizak izlazak na birališta uvijek u konačnici više odgovara konzervativnijim, a visoki "turnout" lijevo-liberalnim političkim opcijama.

- U Hrvatskoj će 14. travnja sigurno biti nizak odaziv na birališta, jer Europska unija kao tema među biračima još uvijek nije do kraja definirana. Jedino što može povećati izlaznost jest skora ratifikacija našeg pristupnog ugovora u slovenskome parlamentu, no izgledi za takvo što nisu baš preveliki. Zbog svega držim kako bi optimalan termin za euroizbore bio drugi krug lokalnih izbora, početkom lipnja.

Do tada će priča s našim ulaskom u EU biti jasna i mogao bi se iznova probuditi zgasnuli eurooptimizam - smatra Gjenero. Izbori za Europski parlament sa sobom nose nova pravila, kako za birače tako i za stranke koje na njima participiraju. Građani će po prvi put osim stranačkih lista imati priliku zaokružiti i ime preferiranog kandidata, osobe s liste koju žele posebno izdvojiti. Svaka stranka mora osvojiti između 7 i 8 posto glasova da bi sudjelovala u podjeli mandata.

 

Premda se još ne zna hoće li naše stranke nastupiti u koalicijama ili odvojeno, zna se da zasad tek tri mogu biti sigurne oko ulaska u europski parlament: SDP, HDZ i Hrvatski laburisti. Sudbina HNS-a još nije poznata jer se pod kratkim vodstvom Vesne Pusić još nije uspio reprofilirati i distancirati od negativne popudbine Radimira Čačića. Primanja budućih eurozastupnika za hrvatske prilike bit će basnoslovna: stalna plaća europarlamentarca iznosi između 7 i 8 tisuća eura, povrh koje svaki bruxelleski zastupnik još ima pravo i na fond za financiranje asistenata od novih 8 tisuća eura! Prilika za dobru zaradu na funkciji jezičnog savjetnika buduće europarlamentarke Ingrid Antičević-Marinović više je nego očita.

Šef SDP-a Zoran Milanović dijelom je pomutio radost stranačkih kolega donijevši odluku da im ograniči europlaću na visinu prosječne saborske (2-3 tisuće eura), dok će ostatak morati donirati Humanitarnoj zakladi "Ana Rukavina".

Tako će se esdepeovci u Bruxellesu naći u prilično dijaboličnoj poziciji: u prijestolnici EU-a zarađivat će manje od hadezeovaca, premda su u Hrvatskoj njihovi na vlasti. - Ta odluka nije alat štednje u domaćem proračunu, iako je Zoran Milanović želi takvom predstaviti. Kako se plaće eurozastupnika financiraju iz proračuna EU-a, radi se o demagoškoj pozi kojoj je primarni cilj discipliniranje SDP-ovih stranačkih redova - tvrdi Davor Gjenero.