Osim što su turistički imperativ, ljetni mjeseci crvenom su bojom obojani i u vatrogasnom kalendaru. Vrijeme je to najvećih požara, većinom potaknutih visokim temperaturama u kombinaciji s nepažnjom turista ili domaćih.

Od siječnja do sredine srpnja ove godine vatrogasci su imali 8606 različitih intervencija, od čega najvećim djelom požara. Za ono što donosi sezona, kažu, spremni su.

Jednom kad vatra krene teško ju je zaustaviti, štete nakon požara su goleme, a ljudski životi neprocjenjivi. Brojke su, u odnosu na lani za sad dobre. U cijeloj prošloj godini zabilježeno je 3.600 požara otvorenog prostora, a u prvih šest mjeseci ove to je puno manje, kaže glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

"Ove godine bilježimo 143 požara otvorenog prostora sa 137 hektara dok smo u prošloj cijeloj godini imali preko 41 tisuću hektara opožarene površine. Osim toga, prošle je godine u intervencijama sudjelovalo više od 32 tisuće vatrogasaca, dok ih je do sad angažirano tek 1100. Ono što je značajno je i da smo lani imali preko tisuću letova zračnih snaga, a ove tek osamnaest angažiranja gašenja požara otvorenog prostora", kaže Tucaković.

No najteže tek dolazi. Za požarnu je sezonu i ove godine osigurano 28 milijuna kuna, a vatrogasne snage u suradnji s ostalim službama spremne su odgovoriti svim izazovima, uvjeren je Tucaković.

"1.087 vatrogasaca zaposleno je po priobaljnim županijama, izvršili smo i dislokaciju 91 vatrogasca na područje priobalja sa kontinenta. Naravno i zračne snage su spremne, sa 6 kanadera, 5 air traktora i dva helikoptera koji su na raspolaganju za ovu protupožarnu sezonu", kaže Tucaković.

A sve ove snage spremne su i za gašenje na minski sumnjivim područjima, ukoliko se procijeni da to ne predstavlja ugrozu, kaže Tucaković te objašnjava: ako je procjena da se ne radi o velikoj šteti, a u pitanje je dovedena sigurnost pilota- tek tada će se razmotriti koliko je gašenje na tom djelu potrebno, kaže.

"Međutim, ako se ugrozi imovina ljudi ili vatrogasci koji će biti raspoređeni na rubnim djelovima koji nisu opasni za ljude, naravno da ćemo u tom trenutku reagirati".

Kad je riječ o ugrozi života ili imovine, građani su uvijek pomalo zbunjeni koji broj nazvati- da li policiju, vatrogasce ili hitnu pomoć. Najbolje je stoga okrenuti univerzalni europski broj 112, kaže načelnik Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja, Davor Spevec.

"Služba 112 organizirana je kroz rad 20 županijskih centara. Po pozivu, operater u centru, sukladno propisanim standardnim postupcima dužan je poduzeti sve mjere. Prednost poziva na broj 112 je što će osim žurne službe na teren biti poslane i sve ostale službe koje mogu pripomoći u rješavanju konkretnog događaja", rekao je Spevec.

Prošle godine bilježe 3 milijuna i 50 tisuća poziva na broj 112, odnosno 250 tisuća poziva mjesečno, najvećim djelom intervencije hitne pomoći, vatrogasaca, policije ili GSS-a. No uvijek je bolje spriječiti nego liječiti pa vatrogasci i ovoga puta savjetuju da pripazite, ne palite vatru na otvorenom i ne bacate opuške kako bi izbjegli tragične situacije ali i uštedjeli koju kunu u državnom proračunu.