U zadnjih 20 godina hrvatski su građani u porezne oaze spremili bar 300 milijuna eura

Poslovanje s poreznim oazama u ovoj će godini biti visokopozicionirano na listi prioriteta hrvatskih financijskih istražitelja. Dio je to mjera kojima Vlada nastoji stati na kraj pranju novca, sve ‘popularnijem' kaznenom djelu u Hrvatskoj, piše jutarnji.hr

‘Prljavi novac'

Iako bi bilo netočno svako poslovanje s off shore zonama promatrati u kontekstu ilegalnih aktivnosti, činjenica je da tajnost podataka i brzina poslovanja privlače i vlasnike "prljavog novca". Pod udarom istražitelja ove će se godine, prema najavama ministra financija Slavka Linića , naći poslovanje s off shore zonama, posebno novac koji se iz njih slijeva u Hrvatsku, i to kroz kupnju nekretnina.

Prednosti poslovanja u poreznim oazama i s njima otkrili su i Hrvati. Podaci središnje banke otkrivaju da su naši sugrađani u posljednjih 20 godina u off shore zone dilljem svijeta plasirali velike iznose. Ni ovdje se, naravno, ne može generalizirati i reći da se automatski radi o "prljavom novcu", no već i podatak da je lani, nakon nekoliko godina pada, došlo do rasta sumnjivih transakcija dovoljan je znak za uzbunu.

Deset optužnica

Vlada je zato pojačala aktivnosti na suzbijanju pranja novca, a ključnu ulogu u tome ima Ured za sprečavanje pranja novca. Taj Ured lani je zaprimio 572 obavijesti o sumnjivim transakcijama, od čega 59 iz inozemstva. U 131 slučaju ocijenjeno je da je sumnja na pranje novca opravdana, dok je u jednom slučaju sumnja pala na financiranje terorizma. Nadležna su tijela na temelju nalaza hrvatskog financijskog CSI-ja podignula 10 optužnica.

U šest slučajeva bankama su izdani i nalozi za pljenidbu sumnjiva novca. Stalan nadzor očito se pojačava. On je usklađen s bankama, mjenjačnicama, osiguranjima, priređivačima igara na sreću, odvjetnicima, poreznim savjetnicima..., svima koji mogu doći u doticaj sa sumnjivim novcem.

JL/eZd