Na Hrvatskoj radio televiziji uskoro bi mogla zaživjeti Politika informacijske sigurnosti, od koje se novinarima javnog servisa s kojima smo razgovarali diže kosa na glavi, piše novilist

HRT: Nadziremo, ali to nije kršenje prava zaposlenika

Hrvatskoj radio televiziji uputili smo nekoliko pitanja glede Politike informacijske sigurnosti. Najprije, pitali smo ostavlja li predmetna Politika mogućnost nadziranja službenih e-mailova zaposlenika. - Da. Neće se raditi o kontinuiranom nadzoru. Na HRT-u smo više puta bili svjedoci neovlaštenog distribuiranja dokumenata u fazi izrade, koji su zbog svojeg stupnja nedovršenosti stvarali pogrešnu sliku u javnosti. Nažalost, svjedočili smo i distribuiranju dokumenata s oznakom poslovne tajne. Naglašavamo, ne radi se o kontinuiranom nadzoru, glasi odgovor.

Zanimalo nas je i ostavlja li predmetna politika mogućnost nadzora službenih telefona djelatnika HRT-a, odnosno traženje ispisa telefonskih poziva zaposlenika. - Ne. Neovlašteno prisluškivanje i snimanje telefonskih razgovora predstavlja kazneno djelo. Ispisi telefonskih poziva standardni su dio usluge koje HRT dobiva od svog davatelja usluge, glasi odgovor HRT-a.

Na HRT-u su priznali i da predmetna politika ostavlja mogućnost nadzora nad korištenjem interneta. - Da. Svrha ovog dokumenta je i sprečavanje zlouporabe interneta (preuzimanja ilegalnih sadržaja). Također, ni ovdje se neće raditi o kontinuiranom nadzoru. Apsolutno nema mjesta strahu od kršenja ili narušavanja bilo čijih prava, stoji u odgovoru. Na pitanje ostavljaju li neke od odredbi mogućnost kažnjavanja eventualnih »zviždača« s HRT-a, odgovoreno je da takva opasnost ne postoji. Također, napomenuto je da još uvijek nije poznato tko će Glavnog ravnatelja savjetovati o pitanjima informacijske sigurnosti.

Naši sugovornici - napola u šali, a napola u zbilji - nazivaju ga Big Brotherom javne kuće na Prisavlju. U pitanju je dokument koji je potpisao Glavni ravnatelj Goran Radman, a koji se bavi povjerljivošću informacija i sustava HRT-a. Politika informacijske sigurnosti, stoji u dokumentu, »pokriva procese, politike i kontrole zaposlenih na HRT-u s ciljem zaštite informacija i sustava HRT-a od neovlaštenog pristupa i korištenja.

Radmanov potpis

Predmetna politika podrazumijeva uvođenje novog savjetničkog mjesta na HRT-u. Preporučuje se, naime, uvođenje Savjetnika za informacijsku sigurnost, koji bi bio direktno odgovoran Glavnom ravnatelju Radmanu. Njegovo zaduženje, između ostalog, bilo bi razvoj upravljanja i odražavanja informacijske sigurnosti te organizacija i provođenje internih kontrola informacijske sigurnosti. Djelatnici HRT-a s kojima smo razgovarali, a koji iz razumljivog razloga žele ostati anonimni, izražavaju bojazan da je dokument s Radmanovim potpisom prvi korak ka nadziranju službenih novinarskih e-mailova i traženju ispisa telefonskih razgovora zaposlenika kuće. Sve ovo, navode naši sugovornici, osmišljeno je da bi se spriječilo curenje neželjenih informacija koje bi eventualno moglo kompromitirati vodstvo HRT-a.

Točka broj pet dokumenta koji je potpisao Radman naziva se »Zaštita od zaposlenika«, a u njoj je navedeno da se »korisnici informacija mogu koristiti podatke samo za svrhe namijenjene od strane vlasnika«, odnosno da »ne smiju otkriti podatke o neovlaštenim osobama bez dopuštenja vlasnika«. - Korisnici moraju štititi podatke HRT-a u bilo koje vrijeme, navodi se u Radmanovoj »sigurnosnoj politici«.

Interno i povjerljivo

Prilikom zapošljavanja, propisuje politika sigurnosti informacija, »HRT mora svim zaposlenicima i korisnicima jasno iznijeti odredbe i uvjete zapošljavanja u pogledu Politike informacijske sigurnosti«.

- Ove odredbe i dužnosti trebaju uključivati prava zaposlenika i dužnosti u odnosu na interne i povjerljive informacije HRT-a dok su na poslu i izvan prostora HRT-a. Disciplinske mjere za one koji se ne odnose u skladu s uredbama i uvjetima trebaju biti jasno naznačene. Zaposlenici HRT-a moraju potpisati sporazum o neobjavljivanju i povjerljivosti informacija HRT-a kao dio njihovih početnih uvjeta zapošljavanja. Osoblje je dužno potpisati sporazum prije nego im se odobri pristup informacijskoj imovini HRT-a. Izjava o slaganju sa Sporazumom o povjerljivosti će se prilikom zapošljavanja, pristupa sustavu, periodički ili drugačije potpisivati od strane svakog zaposlenika HRT-a. Izvođači ili privremeno osoblje te treće stranke dužne su potpisati sporazum o povjerljivosti u slučaju kad im se odobri pristup povjerljivim informacijama o HRT-u, o njegovim dobavljačima ili zaposlenicima, stoji u Politici informacijske sigurnosti.

U dijelu dokumenta koji se naziva »Upravljanje komunikacijama i operacijama« kaže se: »Radne procedure trebaju biti dokumentirane, održavane i dostupne svima koji ih trebaju. Kontrole koje je potrebno definirati sadrže dokumentaciju svih značajnih aktivnosti u sustavu.«

Kontrolni zapisi

Naš sugovornik s HRT-a, koji se ne želi izlagati eventualnoj odmazdi rukovodstva, za predmetni dokument kaže: »Mislim da je to sramotno uvođenje špijuniranja i nadzora u kući. Posao novinara je da komunicira sa svim i svakim. Kako bi se vi osjećali da znate da u vašem poduzeću postoji osoba kojoj je dozvoljeno da nadzire vaš službeni e-mail? Neki zaposlenici već su se obratili svojim odvjetnicima i dostavili im na uvid ovaj dokument. Zovemo ga - dokument o špijuniranju. Oni će u svakom trenutku moći vidjeti s kim smo mi i kad komunicirali. Taj dokument o špijuniranju nije ništa drugo nego zastrašivanje.«

Politika informacijske sigurnosti naširoko razrađuje zaštitu informacijskog sustava HRT-a, a u mjeri »nadgledanje« stoji: »Potrebno je generirati kontrolne zapise kojima je zabilježena aktivnost korisnika, iznimke u aktivnosti, kao i događaji koji se tiču informacijske sigurnosti, te ih zadržavati jedno razdoblje u svrhu pomoći u budući istragama i nadzoru kontrole pristupa«.

NL/eZd