Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predlaže stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života te produženje dobne granice sa 65 na 67 godina starosti nakon 2030., javlja HRT

Prijedlogom zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo mijenja i postojeću bonifikaciju ovisno o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu na način da se potiče duži rad. Također omogućava se korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom, izvijestio je glasnogovornik Ministarstva Krunoslav Vidić.

Glede prijevremene starosne mirovine, predlaže se blaža, odnosno stroža penalizacija ovisno o duljini mirovinskog staža. U tijeku je izjednačavanje muškaraca i žena u prijelaznom razdoblju, uz produženje dobne granice do kraja 2029., a od 2030. predviđa se podizanje dobne granice sa 60 na 62 godine života. Predloženim zakonom uvodi se novi institut stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja, uz uvjet statusa nezaposlene osobe u trajanju od dvije godine, uz uvjet dobi za prijevremeno umirovljenje.

Redefinirat će se ocjena radne sposobnosti - uvođenje invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi te privremene invalidske mirovine za osiguranike koji su i nakon završene rehabilitacije nezaposleni duže od pet godina, uz uvjet 58 godina života. U cilju sprječavanja zloporaba, uvode se redoviti (svake tri godine) i izvanredni kontrolni pregledi.

'Minimalna mirovina' zamijenit će pojam 'najniže mirovine', a bit će približno tri posto veća od najniže mirovine čime se jača njezin socijalno-zaštitni karakter u sustavu mirovina generacijske solidarnosti. U odnosu na osnovnu mirovinu, redefinirat će se formula za njezino određivanje, tako da će više ovisiti o visini plaća osiguranika. Uvodi se nova formula usklađivanja koja je povoljnija od dosadašnje, a prema promjenjivom modelu (70:30, 50:50, 30:70), ovisno o tome što je povoljnije.

HRT