Ovih dana pojavio se i novi, gorući problem-seizmičko ispitivanje Jadrana za traženje plina i nafte

Susreti ribara prilika su za sumiranje sezone i možemo biti zadovoljni onim što smo postigli u proteklih godinu dana, istaknuo je predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) Vladan Bojić na otvaranju 18. susreta ribara HOK-a, koji se do sutra održavaju u Hvaru.

Međutim, naše ribarstvo, upozorio je Bojić, i dalje opterećuje niz problema, od novog Zakona o morskom ribarstvu donesenog na brzinu, istog dana kada smo ušli u EU, a u koji još uvijek nisu ugrađeni planovi upravljanja, do ribolova malim i povlačnim alatima, luka, veletržnica, ovlaštenja, zatim projekta Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Natura 2000, kojim je tradicija dovedena u pitanje.

Ovih dana pojavio se i novi, gorući problem-seizmičko ispitivanje Jadrana za traženje plina i nafte. Bojić je dodao kako su ribari danas ovisnici o potporama i poticajima te da ulazak u EU ribarima nije otvorio nova tržišta i mogućnosti. Unatoč svemu, kazao je, naše ribarstvo pokazuje održivi trend.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec naglasio je kako su, zahvaljujući velikim naporima Ceha za ribarstvo i akvakulturu i snažnom zastupanju interesa naših ribara, državna tijela prihvatila neke naše argumente i donijela odluke kojima se štite ribari i njihove obitelji.

„Svjesni smo da je ostalo još niz otvorenih pitanja i problema koje trebamo zajednički rješavati u suradnji s resornim Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za ribarstvo. To su primjerice, nedoumice oko provedbe zakonske regulative nakon ulaska u Europsku Uniju, pitanje pravičnih naknada za alate koji će se povući iz uporabe",kazao je Ranogajec.

Isto tako, dodao je, potrebno je riješiti pitanje obeštećenja ribara u slučaju povlačenja brodova iz ribolova, osigurati kontinuitet subvencioniranja cijene goriva, osigurati odgovarajuću zamjenu za dosadašnje poticaje za kilogram ulovljene ribe te omogućiti jednostavnije uvjete za sve one koji se bave i koji će se baviti marikulturom, koja sigurno jest budućnost za veliki dio hrvatskog ribarstva.

Osim specifičnih poteškoća s kojima se ribari susreću u svom poslovanju, sve nas obrtnike prate i zajednički problemi, kao što je siva ekonomija, visoki troškovi poslovanja, manjak obrtnog kapitala i visoka zaduženost, zaključio je Ranogajec te se na kraju osvrnuo i na donošenje novog Zakona o obrtu, koji uskoro ide u drugo čitanje u Hrvatski sabor, a na čiji tekst HOK ima niz primjedbi koje je uputio Vladi RH i Hrvatskom saboru.

Tijekom rasprave u prijepodnevnom dijelu, ribari su najviše spominjali potpore i poticaje, a zajednička poruka je: zadržimo ih da preživimo ulazak u EU. Ante Mišura iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako imamo pravo zadržati potpore još 3 godine. 1. srpnja donesen je Zakon o morskom ribarstvu, kako bi se mogle preuzeti Uredbe EU, koje su važeće za sve članice EU. Mišura je podsjetio da Mediteranska uredba regulira ribolov, a kao što ribari znaju, ima određena ograničenja za potegače i male plivarice. Ubrzo će se početi raditi novi zakon, kazao je i trebamo biti spremni za novo razdoblje, dolazi do promjene ribarstvene politike.

Ribari su govorili i o subvencijama za plavi dizel i sredstvima Europske unije, konkretno o 13 milijuna eura do konca ove godine, ali i novih 280 milijuna za iduće sedmogodišnje razdoblje. I na ovim susretima još jednom je istaknuto da je budućnost, ne samo hrvatskog ribarstva, u marikulturi, većem uzgoju ribe i školjaka.