Vlada je na sjednici odobrila sredstva za organizaciju državnog referenduma u povodu zahtjeva građanske inicijative 'U ime obitelji'. Treći referendum u povijesti države koštat će 48 milijuna kuna. Osim toga danas je prihvaćen konačni prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju prema kojima će kamata za kredite u švicarcima biti niža.

"Odlično, tko je za", osvrnuo se premijer Zoran Milanović na izlaganje zamjenika ministra financija Borisa Lalovca oko novaca za predstojeći referendum koji će koštati 48 milijuna kuna.

Ipak građanima, pogotovo onima koji imaju kredite u švicarskim francima, daleko je više zazvonila informacija koja se tiče kamata. Vlada je u Sabor uputila amandman kojim se za stambene kredite u švicarskim francima predlaže sniženje kamatne stope na 3,23 posto. Lalovac je rekao da su napokon dobili jasne parametre HNB-a za razdoblje od 13 godina te da će sve kamate na stambene kredite u švicarskim francima iznositi 3,23 posto od 1. siječnja iduće godine dok god je kamata 20 posto niža od trenutka dizanja kredita.

"Ono što je jako bitno reći je da smo dobili pisanu obavijest Hrvatske udruge banaka da odustaje od bilo kakvih tumačenja ustavnosti, retroaktivni i tako dalje, što nam je jako bitno da od 1. siječnja ovaj Zakon zaživi u praksi i da se u veljači za siječanj osjete manje rate kredita za građane", pojasnio je zamjenik ministra financija.

Lalovac je rekao da je Vlada na ovaj način pokazala socijalnu osjetljivost jer se pokazalo da se zakonskim regulativama može utjecati na određene tržišne elemente kada se treba pomoći najosjetljivijem dijelu građana. Nadovezao se premijer Zoran Milanović, uz šaptanje prve potpredsjednice Vlade Vesne Pusić.

"Pazite što potpisujete. Budite suzdržani kad preuzimate obveze", izjavio je Milanović.

"Najosjetljivi koji imaju kredit u švicarcima... Ne'š ti najosjetljivi", šaptom je rekla Pusić.

I dok je Milanović građanima jasno dao do znanja da je odgovornost i na njima kada dižu kredite, ministar financija Slavko Linić iz Sabora je danas poručio kako su banke mogle biti i susretljivije oko svega.

"Osobno nisam zadovoljan jer je 15 dana potrebno da bi ja mogao imati podatak i pokazati da su banke opet htjele varati. Bio je dogovor 30 posto na prosječno ugovorene, i opet su varali. HNB se kao medijator morao pojaviti da pokažemo kako banke varaju. Bio bi zadovoljan da su spustili na tri. Prema tome mogli su i više nego što smo se dogovorili. Očito te želje banaka nema", ustvrdio je ministar.

HNB, bankari i Vlada su se dogovorili oko nečega što je već bilo poznato, smatra HDZ-ov Ivan Šuker.

"Trojka se dogovorila. Samo mi nije jasno što su čekali šest mjeseci. Sve ove referentne veličine koje koriste sada su znali i prije šest mjeseci. Prema tome, očigledno, trojka se konačno uspjela dogovoriti, našla nekakav interes. Najbolje za hrvatske građane je da je postignut kompromis da ne bude tužbi, to je ključ cijele priče", rekao je Šuker.

Država je pokazala da ima instrumente kojima će banke prisiliti na drugačije djelovanje, poručio je laburist Branko Vukšić, ali naglašava:

"Čim su banke pristale napraviti neki kompromis to znači da je država imala još prostora za snižavanje i kamata i dogovora sa bankama", poručio je Vukšić.

Je li država mogla više ili su to mogle banke, tek ostaje vidjeti. Ono što je sigurno jest da će rate u švicarcima od 1. siječnja za građane sa stambenim kreditima biti manje.