Kompromis je urodio plodom - 'lex švicarac' koji je izglasovan u Saboru, olakšat će život dužnicima, jer kamata će pasti. Kako će Vlada pokušati pomoći građanima, stambeno kreditno zaduženima u drugim valutama, a koji kredite ne mogu otplaćivati i što mogu očekivati banke koje otpišu nenaplativ dug.

Trajalo je mjesecima, ministar financija Slavko Linić ljutio se na bankare, a naposljetku se uključila Hrvatska narodna banka. Zadovoljan nije nitko, no niža kamatna stopa na 'podivljali' švicarski franak, ipak će olakšati život građanima. Koliko će komu biti manja rata, ovisi o visini kredita, vremenu kad je podignut. Vlada je Zakon o potrošačkom kreditiranju promijenila amandmanom, a zamjenik ministra financija Boris Lalovac prije nego su sabornici jednoglasno sa 101 glasom podržali zakon, objasnio.

"To je kamata s diskontom od 3,23%. Znači, bitni su službeni podaci Hrvatske narodne banke i bitno je reći da bi takav iznos kamate vrijedio sve dokle vrijede ove izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja više od 20%", rekao je Lalovac.

Bilo bi bolje da je kamata niža ili da je nema, ali 3,23, iako je kompromis kojim nitko nije zadovoljan, uspjeh i ako smo pošteni, to ćemo Vladi priznati, mišljenja je nezavisni Damir Kajin.

"Znam da ni bankari nisu zadovoljni ovim kompromisom, ali njima nad glavom visi presuda Trgovačkog suda. Vlada nije zadovoljna, kaže da je malo, štediše nisu zadovoljne, ali što je ovo. Može se reći da je vuk sit i sve ovce su na broju", rekao je Kajin.

Na amandman su bili suzdržani, na konačni zakon podigli su ruke u HDZ-u čiju je Martinu Dalić zanimalo zašto je trebalo pola godine za rješenje slučaja franak, ali ne samo to.

"Kako i na koji način će se poboljšati položaj dužnika koji imaju kredite u eurima i u kunama, a koji su također socijalno ugroženi i dalje nismo dobili", istaknula je Dalić.

Odgovor je stigao u izjavi novinarima. Izmjene Zakona o porezu na dobit predvidjele su mogućnost olakšice koju će dobivati banke ako se odluče za otpis loših stambenih kredita.

"Pogotovo onim građanima kojima je ugrožena egzistencija i to im je jedina nekretnina, da ne bi dolazilo do ovrha i izbacivanja građana iz njihovih domova, Vlada je dopustila porezno priznate rashode svim bankama, koje se odluče, da će i više, pa i otpisati rate, glavnice ili kamate kredita za te građane i da će im to biti porezno priznati rashodi", istaknuo je Lalovac.

Banke su na potezu i moraju donijeti odluku o skupini građana u sličnoj situaciji, a vrijedi to za sve valute. Cilj - omogućiti građanima donekle normalan život. Otkrio je Lalovac i još jednu mjeru.

"Ne samo banke, nego i sva trgovačka društva, komunalna poduzeća, telekomunikacijski operateri, koji su također blokirali građane, dopušteno je da, za dug do 2.000 kuna pojedinog građana, koji je nenaplativ, to mogu otpisati, ne moraju kretati u tužbe protiv građana. Jer jednom kada krenu u tužbu protiv građana, tada im je to porezno priznato, sada ne moraju. Mogu otpisati u svojim knjigama i bit će im također porezno priznati", zaključuje Lalovac.