Raspravu povodom referenduma o definiciji braka, Forum za slobodu odgoja, kao organizacija civilnog društva koja se bavi obrazovanjem, vidi kao rezultat dugogodišnjeg nemara prema obrazovanju građana o aktivnom građanstvu i za aktivno građanstvo te poznavanju temeljnih političkih, građanskih i pravnih pojmova.

Naročito je zabrinjavajuća ne samo niska svijest građana o pravu, demokraciji, građanstvu i političkim procesima, već i nedovoljna obrazovanost mladih generacija, koje su time podložnije manipulaciji i utjecaju medija te interesnih skupina.

Konflikti u društvu su neupitni i neizbježni. Oni upućuju na raznolikost stavova, vrijednosti i kulturne povijesti građana, što je dobrodošlo za razvoj demokracije. Ono što je puno gore, a čemu trenutno svjedočimo, jest nepostojanje mehanizama javne diskusije i dijaloga, medijacije među interesnim skupinama, aktivnog pristupa nalaženju konstruktivnih rješenja na dobrobit svih, kao i informiranosti građana o tome što su uopće ljudska prava, što je Ustav te koji je značaj referenduma i referendumskih pitanja.

Sve ovo je snažan argument za kvalitetno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav. Razvoj društvenih i građanskih kompetencija - ravnopravnosti, sudjelovanja, odgovornosti, kritičkog mišljenja, artikuliranja vlastitih stavova i prava, solidarnosti te brige za drugoga i za one u nepovoljnom položaju - od iznimne su važnosti za kvalitetan razvoj demokratskog društva.

I ono što je najvažnije: Građanski odgoj i obrazovanje razvija kompetencije koje sprečavaju netoleranciju, mržnju, svaki totalitarizam i autoritarizam, bez obzira na to s koje strane dolazio.

Građanski odgoj i obrazovanje zajedno s ostalim obrazovnim segmentima, može oblikovati društvenu svijest u kojoj se neslaganje i/ili kritika neće gledati kao nelojalnost ili nedomoljubni čin, već suprotno - kao prilog izgradnji Hrvatske kao zajednice ravnopravnih građana, zajednički posvećenih ostvarivanju dobrobiti.

Forum za slobodu odgoja svaki društveni proces promišlja u kontekstu obrazovnog sustava. Nekoliko puta smo upozoravali javnost kako ponašanje i govor koji se koriste u javnosti uvijek imaju pedagošku ulogu: djeca i mladi prate ono što se događa i iz toga uče. Ovu činjenicu uvijek treba imati na umu i ova činjenica stavlja veliku odgovornost na sve građane, a posebno na one koji ulaze u javni prostor. U situaciji naglašenih društvenih podjela, kao što je ova, iznimno je važna uloga nastavnika koji mudro trebaju pristupiti ovoj temi te spriječiti bilo kakvo nasilje i diskriminaciju. U svakom slučaju treba izbjeći svaki pritisak na bilo koga. Škola je mjesto gdje se uče temeljne socijalne kompetencije - komunikacija, tolerancija, poštivanje drugoga i drugačijega te argumentirano zastupanje prava i stavova (vlastitih, ali i onih pojedinih društvenih skupina).

Referendum je usmjerio društveni fokus na segment koji je već zakonom zaštićen, a njegova ustavna zaštita neće učiniti naše obitelji ni sretnijima ni boljima. Za to su potrebne potpuno drugačije mjere, poput kvalitetnih zakona (Obiteljskog i drugih), kompetentnih stručnjaka te zajedničke vizije i vjere u bolju budućnost (onu koja će djecu i mlade prije svega zadržati u Hrvatskoj i ponuditi im perspektivu). Sustavna briga o obiteljima i o djeci, sustavna potpora roditeljima i školama ne može se propisati referendumskom definicijom. Na tome se jednostavno treba pametno i dugoročno raditi.

Na kraju, referendum i referendumska rasprava su skrenuli pažnju javnosti s rasprave o Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije - dokumentu iznimnog značenja za ovo društvo čija dobrobit, u globalnom kontekstu, leži jedino u ljudima koji ga čine. Obrazovani i samosvjesni ljudi koji cijene svoj identitet i kulturno nasljeđe, a s druge strane prihvaćaju u zajednicu drugoga i drugačijeg preduvjet su razvoja i napretka u društvu koje se mijenja i ide naprijed.