Kako bi raspravili važnost i izazove provedbe interkulturnog obrazovanja u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja u školama te mogućnosti unaprjeđenja kroz uvođenje manjinskih sadržaja u pojedine nastavne predmete, GOOD inicijativa i Nansen Dijalog Centar u utorak su u Osijeku održali Regionalni interkulturni forum.

Na Forumu su sudjelovali zainteresirani predstavnici škola, javnih ustanova, organizacija civilnog društva i lokalne zajednice.

 

Ivana Milas iz Nansen dijalog centra rekla je kako je u školskoj godini 2014./2015. reformiran Građanski odgoj i obrazovanje učenika u odgojno-obrazovnom sustavu, a reforme uključuju i interkulturno učenje s ciljem poticanja upoznavanja i uvažavanja kulturnog bogatstva i kulturnih različitosti.

No, Građanski odgoj i obrazovanje nije uveden kao zasebni predmet, nego se u školama provodi međupredmetno. "To je dovelo do disperzije odgovornosti jer se provodi samo kroz projekte i izvannastavne aktivnosti, pa se na primjere provedbe ovih programa može naići samo tamo gdje postoji otvorenost i entuzijazam učitelja i nastavnika. Tamo gdje nema tog dodatnog truda nastavnika i učitelja, te teme jednostavno ostanu zanemarene i za njih se u nastavi ne nađe vremena", ustvrdila je Martina Horvat iz GOOD inicijative.

Međutim, istaknula je, postoje odlični primjeri provedbe ovoga programa, koji se uglavnom svode na suradnju škola i organizacija civilnog društva. Pritom je navela program "Kulturno duhovna baština zavičaja", koju kao izvannastavnu aktivnost u školama po Slavoniji provodi Nansen dijalog centar, dok su drugi primjeri dobre prakse aktivnosti koje škole imaju o toleranciji, uvažavanju različitosti, upoznavanju kulture.

"Ono što bismo mi željeli jest da se u kurikularnoj reformi stvarno provede i prepozna važnost ovih tema, što znači da se sadržaji i pojedine teme obrađuju i unutar predmeta. Ili još bolje, da se ostvari ono što mi kao GOOD inicijativa zagovaramo, a to je da se ipak pronađe mjesto i za građanski odgoj i obrazovanje kao zaseban predmet", kazala je Horvat.

Istaknula je i važnost uvrštavanja sadržaja manjina u redovne predmete, jer se trenutno u redovnim predmetima, unutar hrvatskog kurikuluma, ne spominju ili se minimalno spominju pripadnici manjina i njihov doprinos razvoju hrvatskog društva, tako da, bez obzira što postoji manjinsko obrazovanje, nažalost većina uopće ne uči o manjinama.

Na Forumu je sudjelovala i potpredsjednica Savjeta za nacionalne manjine u RH Renata Trischler, koja je pozdravila inicijativu za otvaranje javne diskusije na temu reforme kurikuluma i bolje integracije manjina u školske programe. "Ustav je omogućio nacionalnim manjinama školovanje na njihovom jeziku i pismu. Međutim, izuzetno je važno omogućiti i pripadnicima većinskog naroda i njihovoj djeci mogućnost učenja i razumijevanja što je manjinski identitet, kako manjine funkcioniraju u društvu, zašto su one važne i da one zapravo nisu samo ukras društva, kako se često voli reći, već da one imaju svoju ulogu i u povijesnom , društvenom razvitku regija i područja na kojima živimo", istaknula je Trischler.

Budući da Program Vlade RH kaže: "U skladu s vrijednostima multietničnosti i multikulturalnosti, odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te relevantnih međunarodnih akata Vlada će reformirati osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne programe tako da u njih uključi sadržaje važne za identitet nacionalnih manjina u Hrvatskoj i za ukupni identitet Hrvatske" - sudionici Foruma zaključili su kako bi kurikularna reforma, koja je u tijeku, trebala omogućiti da se naznačeni program provede i u praksi.