Forum za slobodu odgoja u petak je u priopćenju podsjetio da se Cjelovita kurikularna reforma provodi u sklopu provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koju je usvojio Hrvatski sabor nakon višegodišnjega postupka njezina razvoja i izrade i time je prvi put na sustavan i stručan način pristupila području odgoja i obrazovanja u cijeloj njegovoj vertikali.

Ističe se da je prava vrijednost te reforme u tome što su u nju uključeni oni koji će je i provoditi - učitelji i stručni suradnici iz naših osnovnih i srednjih škola koji su posljednjih mjeseci, na razini punog radnog vremena, vrijedno i nesebično radili na izradi kurikularnih dokumenata oblikujući školu koja će buduće građane Hrvatske pripremiti za život u suvremenome i modernome demokratskom društvu.

Odnosno, od rujna 2015. godine više od 450 učitelja i stručnih suradnika radilo je u više od 50 radnih skupina na izradi kurikularnih dokumenata - dokumenata koji definiraju što učenici trebaju znati, umjeti i kakve stavove razviti na kraju pojedinog obrazovnog ciklusa.

Zato, uvjereni su u Forumu, "zaustaviti ovakav pothvat i vratiti se na početak znači stopirati i odgoditi osuvremenjivanje našeg obrazovnog sustava i nužne promjene, što znači još nekoliko generacija učenika koji će biti funkcionalno nepismeni, demokratski insuficijentni i neprilagođeni za tržište rada".

Forum smatra da spomenute najave pokazuju i "nepromišljeni pristup obrazovanju" te da ono "nije izuzeto od svakodnevnih političkih nadmudrivanja, što je upravo bio proces Cjelovite kurikularne reforme - nestranački projekt od nacionalnog interesa na kojem su radili isključivo stručnjaci i obrazovni praktičari".

Forum se osvrnuo i na druge smjernice reformske vlade u kojima, među ostalim stoji, kako je potrebno revidirati Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, dokument koji je donesen u Hrvatskome saboru 2014. godine, dokument na kojemu je dvije godine radilo 200 stručnjaka i kojemu je pozitivnu ocjenu dala Europska komisija na temelju kojega je odobreno daljnje financiranje kapitalnih projekata u obrazovanja u sklopu europskih socijalnih i strukturnih fondova.

Upozorava se kako bi revidiranje i zaustavljanje provođenja Strategije obustavilo rad na nizu projekata koji se trenutačno provode, poput projekta E-škola za koji je osigurano više od 300 milijuna kuna, te drugih važnih projekata kao što su licenciranje ravnatelja i učitelja u osnovnim i srednjim školama, projekt izrade modela vanjskog vrednovanja škola, provođenje strategija obrazovanja odraslih i strukovnog obrazovanja.

Kada je pak riječ o ukidanju agencija u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), Forum dopušta mogućnost lapsusa jer, istaknuto je, agencije su samostalne pravne osobe i nisu dio MZOS-a, a treba znati da su napravljene analize svih agencija vezanih uz sustav obrazovanja, predviđeno je spajanje nekih od njih kako bi se povećala njihova učinkovitost te uštedjela financijska sredstva.

Forum pak posebno zabrinjava dio programa o uvođenju nadzora škola i institucije glavnoga školskog nadzornika, i podsjeća da je svakome tko je ikada radio u obrazovnome sustavu jasno kako se represijom ništa neće postići. Istaknuto je kako upravo projekti koji se trenutačno provode idu u smjeru osnaživanja učitelja, povezivanja s lokalnom zajednicom, a smjer koji se predlaže od škola bi mogao stvoriti upravo suprotno suvremenim tendencijama - mjesta straha.