U Opatiji traju Dani elektroničkih medija, a glavni naglasak stavljen je na lokalne medije. U fokusu diskusije danas je bio način praćenja izbora, ali i referendumske kampanje.

Opatija se u tri dana pretvara u javnu govornicu. Okupilo se ovdje 300-injak predstavnika medija, novinari, direktori, nakladnici koji će do sutra pokušati dati odgovore na pitanja kakva je europska praksa kad se govori o medijima, načinu praćenja i obradi tema ali i zakonskoj regulativi. Da je potrebna promjena zakona kad je riječ o, primjerice, načinu praćenja izbora- složni su svi prisutni novinari. U raspravi na ovu temu moglo se čuti kako je trenutni način praćenja izborne promidžbe zastario i neučinkovit- predstavlja ogroman trošak, a novinari postaju prikriveni glasnogovornici i činovnici političkih opcija. Ukazao je na to novinar Nove TV Mislav Bago ističući kako su trenutna izborna pravila lakrdija i farsa koja se polako pretvaraju 'reality show'. Još jedna besmilica je i izborna šutnja oko koje su se govornici složili da bi je trebalo zabraniti te ozbiljno pristupiti stvaranju novog pravilnika. Iako je u raspravi trebao sudjelovati i ministar uprave Arsen Bauk, on se danas nije pojavio, no zato je laburist Branko Vukšić obećao da će prvu tematsku sjednicu s ovim problemima inicirati u siječnju u Hrvatskom saboru, a novinare je pozvao da k njemu dođu s konkretnim prijedlozima.

S jedne strane loša zakonska regulativa- s druge strane nepostojeća. Naime, nepostojanje regulative kad je, primjerice, u pitanju referendum, pa i onaj na kojem će građani odlučivati za dva dana, stvara velike probleme medijskim kućama. Iako je HRT donio vlastiti pravila praćenja, mnogi to nisu učinili, no opći je zaključak kako se mediji danas samoreguliraju zbog čega tijekom predkampanje nisu primijećeni nikakvi propusti, nepravilnosti ili pristranost prema opciji 'za' ili 'protiv'- rekla je Suzana Kunac iz Vijeća za elektroničke medije. Osim toga, Zakon o referendumu ne poznaje instituciju referendumske promidžbe a ni referendumske šutnje, pa je i to pitanje ostalo otvoreno kao nešto što bi se u budućnosti trebalo bolje regulirati.

Inače, u fokusu Dana elektroničkih medija posebno su lokalni mediji, a sudionici su još jučer utvrdili da, kad je o trendovima riječ, lokalni mediji polako se gase. Posljedica je to krize i naravno pada oglašavanja, no na još važniji problem ukazala je Sandra Bašić Hrvatin sa slovenskog Fakulteta humanističkih znanosti koja je istaknula kako građani gube vjeru u medije. "Ili će se mediji vratiti i prilagoditi publici i njihovim potrebama ili će velike korporacije od njih napraviti svoju granu i doprinijeti pucanju medijskog balona", zaključila je Hrvatin.