Tri godine projekt Medijske strategije kojeg priprema Ministarstvo kulture, čeka na donošenje. Izgleda da će na tome, bar još neko vrijeme, i ostati

Ni godinu dana otkako je donošenje Medijske strategije, ključnog dokumenta razvoja medija u Hrvatskoj, u Opatiji najavila tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, ona do danas nije ugledala svjetlo dana.

S istog mjesta, Dana elektroničkih medija, ovoga puta poruka kako je dokument spreman. Ako je suditi prema reakcijama medijskih nakladnika- u njemu je mnogo toga spornog.

Tri godine projekt Medijske strategije kojeg priprema Ministarstvo kulture, čeka na donošenje. Izgleda da će na tome, bar još neko vrijeme, i ostati.

„Pripremljen je nacrt prijedloga Strategije koji identificira osnovna usmjerenja i ciljeve kao i 39 mjera koje treba u sljedećih pet godina ostvariti za demokratske medije u Hrvatskoj"

Na pitanje znači li to da narednih pet godina još uvijek nećemo imati izglasanu strategiju, Milan Živković iz Ministarstva kulture odgovara:

„Ne, u narednih pet godina bi se trebali baviti primjenom te medijske politike."

Bilo kako bilo, Strategija će dočekati i novu Vladu, no prije toga potrebno je uspostaviti konsenzus svih dionika na medijskoj sceni. Većina njih, bar kad je riječ o privatnim nakladnicima, nisu zadovoljni. Poručuju: stvara se antipoduzetnička klima i preferira treći sektor, a to su mahom neprofitni mediji. Predsjednik Nacionalne udruge televizija Denis Mikolić i Hrvatske udruge radija i novina Marijan Beljan podvlače:

„Pogrešne su teze da samo neprofitni mediji rade svoj posao i da samo neprofitni mediji korektno i objektivno izvještavaju, a da komercijalni teže profitu, a ne korektnom izvještavanju. Na temelju ovih krivih teza i prešućivanja zakonskih obaveza lokalaca većina teksta strategije usmjerena je traženju rješenja za treći, neprofitni sektor. To je nejasno budući da sama strategija utvrđuje da je najteža situacija kod lokalaca", kaže Mikolić.

„Nismo protiv trećeg sektora, dapače, ali da i oni imaju isti zakonodavni tretman, da se zna tko su i što su", odvlači Beljan.

Mnogo zamjerki imala je i Nina Obuljen Koržinek s Instituta za međunarodne odnose, pa tako, među ostalim, upozorava na zastarijeli Zakon o HRT-u koji se u Stratgiji spominje, a tu je i pozivanje na nepostojeću Staregiju kulturnog razvoja Hrvatske do 2020. Osim toga, strategija je, usprkos diskusiji, smatra Obuljen, zadržala antitržišni naboj što je kočnica za uspostavu kvalitetne medijske politike.

„Neka rješenja sigurno treba proučiti i vidjeti bi li se prema njima moglo postupati, ali u prvom redu treba odbaciti nametnuti sukob između tržišta i trećeg sektora. Treba sa jednakom brigom i interesom gledati sve tri razne, pa i treći sektor, što god mi o njima mislili", zaključuje.

Dani elektroničkih medija okupili su nekoliko stotina medijskih nakladnika, novinara i vlasnika medija koji će do četvrtka raspravljati o niz zanimljivih tema, među kojima je i budućnost digitalnog radija u Hrvatskoj.