Prošle su se godine u Hrvatskoj vjenčala 20.323 para, a skončalo 5.659 brakova, odnosno gotovo svaki treći - kažu podaci Državnog zavoda za statistiku o razvodima u Hrvata u 2012. godini. U prosjeku, razvodimo se nakon 14,2 godine braka, i to, u većini slučajeva, parovi bez uzdržavane djece, piše Novi list

Najveći broj lani razvedenih u braku je izdržao između deset i četrnaest godina, slijede parovi koji su zajedno proveli 25 i više godina, dok su na trećem mjestu po učestalosti razvoda oni koji su u braku bili između 15 i 19 godina. U najvećem broju slučajeva, muškarci i žene u Hrvatskoj razvode se u dobi od 30 do 39 godina, no prošle je godine oko šest posto razvedenih parova bilo starije i od 60 godina.

Zagreb prednjači

Najviše je razvoda, očekivano, u Zagrebu, u kojem su tijekom prošle godine razvrgnuta 1.472 braka, pritom najviše njih starijih od 20 godina, ili pak onih koji su potrajali od pet do maksimalno devet godina. Po broju razvoda slijedi, zanimljivo je, Osječko-baranjska županija sa lanjskih 548 razvoda, pri čemu u najvećem broju slučajeva nakon više od 20 godina bračnoga staža, na trećem je mjestu pak Splitsko-dalmatinska županija s 415 razvoda ukupno.

U Primorsko-goranskoj županiji prošle se godine razvelo 239 parova, pri čemu najviše, kad su gradovi u pitanju, u Rijeci (59), na Malom Lošinju (23) i u Opatiji (18). Kraljevica je jedini grad u županiji u kojem razvoda prošle godine uopće nije bilo, dok u razvrgavanju brakova, kad su primorsko-goranske općine u pitanju, prednjači Viškovo s 18 lanjskih razvoda, slijede Matulji, u kojima se razvelo deset parova. Od općina, razvoda lani nije bilo samo u Klani i u Lokvama.

Najviše parova u PGŽ-u, njih gotovo 30 posto, prošle se godine razvelo nakon više od 20 godina zajedničkog »staža«, dok su u drugoj najčešćoj grupi razvedenih oni koji su u braku izdržali pet do devet godina. Najviše razvedenih brakova u županiji bilo je bez uzdržavane djece, njih gotovo 40 posto, slijede, u nešto manjem postotoku, parovi s jednim djetetom. Samo je pet razvedenih parova imalo troje ili više djece. U samoj Rijeci, najveći se broj parova razveo nakon pet, do devet godina braka, a na Viškovu su razvodi bili najčešći nakon samo jedne, do četiri godine bračnoga staža. U Istarskoj su se županiji lani razvela 303 para, pri čemu najveći broj njih isto nakon 20 godina braka ili više, ili pak nakon pet do devet godina.

Manje stanovnika

Sve, dakako, i kako drugačije, kreće idilično, kad smo mladi. Statistika kaže da, međutim, u brak ulazimo sve stariji, ali i u sve manjem broju. Prosječna starost nevjeste je primjerice 1989. godine iznosila 23,1 godinu, ženika pak 26,7 godina, dok sada žene u prosjeku u brak ulaze sa 27,7, a muškarci s 30,5 godina.

Prošle je godine u Hrvatskoj broj sklopljenih brakova bio nešto veći nego godinu prije, 2011., kad je sklopljenih brakova bilo 0,6 posto manje, a razvoda 0,1 posto više nego u 2012. Općenito, od 1978. godine, do koje se vraća statistika o broju razvoda u Hrvatskoj tijekom prošle godine, broj razvoda se nije povećao, dapače, manji je nego tada, no manji je i broj stanovnika, a pogotovo vjenčanih parova. Prije 35 godina razvelo se ravno tristo parova više nego prošle godine, ali ih se zato više od 15 tisuća više te 1978. godine i vjenčalo. Broj nevjenčanih parova u Hrvatskoj ova statistika ne spominje, no on je sigurno daleko veći nego tada, 1978. godine.

Gledajući službene brojke o broju vjenčanih i razvedenih, koje ne uzimaju u obzir nevjenčane parove s istim pravima i obvezama, prije 35 godina razvodio se svaki šesti par, sada gotovo svaki treći, četvrti. Na tisuću sklopljenih brakova tada je bilo 167 razvedenih, pri čemu se taj broj održavao do 1991., ratne godine, kad je buknuo i broj razvoda u Hrvatskoj, popevši se naglo na 226 razvedenih parova na tisuću vjenčanih. Prije dvije godine broj razvoda je skočio na rekordnih 280 na tisuću vjenčanih, da bi se lani blago spustio na 278,4 njih.

Novi list