U nepunih mjesec dana od kada je pokrenuta, nacionalna kampanja - Ne govoru mržnje na internetu, uz spot Dislajkam mržnju, bilježi odlične rezultate o čemu svjedoči i više od 6600 lajkova na facebook stranici kampanje.

Rezultati nam govore da smo pogodili pravu stvar, da su nas prepoznali mladi kojima je kampanja prvenstveno i namijenjena, izjavila je za Hinu Morana Makovec, voditeljica službe za mlade u Ministarstvu socijalne politike i mladih koje je nositelj Vladine kampanje.

S terena dolaze brojne inicijative i ljudi nam se žele priključiti. Javljaju nam se brojne udruge, institucije, i sportski klubovi koji svojim aktivnostima žele pridonijeti podizanju svijesti o rizicima i štetnosti govora mržnje na internetu i općenito, istaknula je Makovec navodeći da će uz već postojeće zacrtane programe, tijekom godine koliko će kampanja i trajati, izrađivati i provoditi nove.

Premda se temelji na internetu, kampanja sadrži i offline aktivnosti poput radionica, seminara, događaja za mlade, flash-moba i slično.

"Javilo nam se kazalište Trešnja u kojem ćemo vjerojatno, nakon predstave, organizirati radionice za gledatelje, uz pomoć udruga organizirat ćemo radionice i u školama. Uskoro ćemo raspisati i natječaj za spot na temu - Štetnosti govora mržnje, a natjecat će se djeca i mladi u dobi od 13 do 19 godina", rekla je Makovec .

Podsjetila je da se Hrvatska ovom kampanjom priključila on-line kampanji Vijeća Europe No Hate Speech Movement koja je počela u ožujku prošle godine i koja na facebook stranici ima nešto više od devet tisuća lajkova.

"Oko 87 posto mladih koristi se e-mailom, chatom, društvenim mrežama i drugim oblicima komunikacije provodeći na internetu prosječno tri sata dnevno, internet je dvorište 21 stoljeća, ne zagađujmo ga mržnjom, kada vrijeđaš to govori više o tebi nego o drugima, pazite na svoje riječi, poštujmo različitosti, dislajkaj mržnju", poruke su iz jednominutnoga spota Dislajkam mržnju.

Na web stranicama kampanje www.dislajkammrznju.hr. mogu se pročitati korisni sadržaji o zakonodavnom okviru kojim se spriječava govor mržnje.

Kada je riječ o govoru mržnje kao o jednom od oblika poticanja na mržnju i diskriminaciju hrvatski Ustav ne tolerira takvu vrstu izražavanja. Hrvatska se ubraja u zemlje koje su donijele nacionalne zakone kojima se zabranjuju izrazi koji bi se mogli svesti pod govor mržnje (mogu se procesuirati kao oblik diskriminacije). Riječ je između ostaloga o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim utakmicama, Zakonu o ravnopravnosti spolova.

Uz informacije o zakonodavnom okviru, Makovec ističe i tri teme o kojima su sadržaj napisali stručnjakinje, defektologinje, psihoterapeutkinje. Ti su sadržaji sistematizirani pod naslovima - što ako je govor mržnje uperen protiv mene, što ako sam prisutan kada netko koristi govor mržnje, i što ako koristim govor mržnje.

U sva tri slučaja mogu se dobiti konkretni odgovori kako postupati u određenoj situaciji.

Zahvaljujući internetu svijet je postao globalno selo i jednim klikom ljudi se mogu povezati na različitim stranama svijeta. Taj je klik dobar ako su namjere i razgovori pozitivni, no ako se preko toga sije mržnja to treba spriječiti, glavna je poruka kampanje.