Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je zahtjev za poboljšanjem internet kupovine.

Kao najvažnije probleme istaknuli su slabo provođenje postojećih zakona, nepostojanje dostave ili lošiju ponudu audiovizualnih sadržaja.

„Jako puno naših građana mi se javljalo da se ne osjeća ravnopravnima pri internet kupovini, jer čim stranica detektira da su iz Hrvatske dobiju ili drugačiju ponudu, više cijene ili im se u potpunosti blokira pristup. To je kao kad bi vam u dućanu rekli da ne možete ući jer ne prodaju Hrvatima. Zato sam u prošlom mandatu radila na zabrani takve prakse koja je nastupila u prosincu 2018. Nedavno je Komisija obavila analizu kojom je utvrdila da se diskriminacija u 18 mjeseci zbog te zabrane prepolovila premda mi građani još uvijek dojavljuju gruba kršenja“, objasnila je Biljana Borzan.

Međutim, direktiva ne regulira sadržaje koji podliježu autorskim pravima. Naime, dogovor se nije mogao postići te direktiva predviđa regulaciju tog područja u budućnosti.

„Istraživanja su pokazala da se broj korisnika audiovizualnih sadržaja u međuvremenu udvostručio, ali da su jako velike razlike među državama. Tako je recimo Nijemcu dostupno preko 43 posto filmova dostupnih online u EU, a Grku tek 1,3 posto. Analiza je pokazala kako u uzorku od 1000 naslova e-knjiga, u Hrvatskoj je dostupno samo pet. Ovo područje se mora regulirati na korist i potrošača i autora“, kazala je Borzan.

Preko 70 posto internet kupnji završava fizičkom dostavom. Međutim, premda direktiva propisuje da svatko može kupovati od svih trgovaca online u EU, ne obvezuje trgovce na dostavu.

„Pandemija je značajno utjecala na porast internet kupovine u Hrvatskoj, a broj kupaca u jednoj godini je porastao za preko 20 posto. Najviše se kupuju odjeća, filmovi i serije te dostave iz restorana. Naši ljudi mi se najviše žale na slabu provedbu zakona ili na nemogućnost dostave i upravo zato sam podržala zahtjev Komisiji da se omogući stvarna ravnopravnost na internetu“, rekla je Borzan.