Nismo protiv generala Ante Gotovine, kako nam se želi imputirati, nego protiv postavljanja kaveza za uzgoj tuna tu "ispred nosa" naših kuća u uvali Bela boka na otoku Situ jer bi to ribogojilište ugrozilo naš turistički biznis od kojega živi 15 obitelji. Zbog toga ćemo učiniti sve što nam zakon dopušta kako bismo spriječili da upravo usvojeni Prostorni plan županije šibensko-kninske s tom izmjenom postane operativan.

Tunogojilište na spomenutoj lokaciji južno od otoka Balabre, jedva 200-tinjak metara od naših objekata, otjerat će nam goste i mi to, ne samo kao vlasnici kuća, nego i otoka, ne možemo prihvatiti - kaže Miro Kovačev, jedan od vlasnika kuća u uvali Bela boka.

S tim se, tvrdi, slažu i Miro Turčinov, Danijel Kovačev, Vladimir Juran, Boris Kovačev i ostali vlasnici otoka i kuća.
Sve njih posebno je, kako kažu, isprovocirala izjava župana Gorana Pauka na sjednici Županijske skupštine.

Teško do kompromisa

- Tema se ispolitizirala, a možda i zbog toga što nekome smeta ime generala Gotovine - zaključio je Pauk, aludirajući na to da je otpor vijećnika isprovociran činjenicom da se već neko vrijeme u kontekstu spornog tunogojilišta spominje tvrtka generala Ante Gotovine, koji bi navodno trebao dobiti tu koncesiju.

- Za svoje protivljenje imamo itekako jake argumente. Ne samo da će ti kavezi ugroziti nas koji imamo kuće u toj uvali, nego i šire područje. To je, uostalom, pokazalo i iskustvo otprije desetak godina, kad smo se na jedvite jade riješili kaveza iz kojih su se smrad i prljavština širili miljama do obližnjih otoka. Onaj tko je naumio tu postaviti kaveze morao je voditi računa o tome da je ovo područje zaštićeni prirodni krajobraz - kaže Kovačev.

Vlasnike tamošnjih objekata naljutila je i Paukova izjava da je održan javni uvid i da iz Murtera nije stigla ni jedna primjedba.

- Možda je stvarno i održan taj javni uvid, ali simptomatično je da nitko od nas, pa ni od vijećnika Općinskog vijeća, nema pojma o tome. Budite uvjereni da bismo sudjelovali u raspravi da smo bili obaviješteni.

Morate znati da smo mi Murterini posebno osjetljivi kad su u pitanju Kornati, koje su kupili naši pradjedovi, i nema šanse da bismo propustili takvu raspravu i ne iskazali svoje protivljenje tunogojilištu. Posebno ako se zna kakva smo iskustva imali otprije deset godina s kavezima na istoj lokaciji.

Stoga je za nas upitna županova tvrdnja da je u Murteru održana javna rasprava. Ako i jest, onda oštro zamjeramo našem načelniku Ivanu Božikovu i njegovoj ekipi što nas o tome nije izvijestio. Čudno je da nitko u Murteru o tome ne zna, a ovo je malo mjesto i svi svakoga i sve znaju. Uostalom, možda je sve to odrađeno tajno kako bi ribogojilište bez otpora mogli uvrstiti u Prostorni plan - kaže Kovačev.

Hoće li protivljenje Kornatara spriječiti budućega koncesionara, a svi tvrde da će to biti tvrtka generala Ante Gotovine, da postavi kaveze južno od Balabre? I vlasnici objekata u uvali Bela boka svjesni su da će teško promijeniti odluku Županijske skupštine.

Apsurdna tvrdnja

- Znamo da je tu teško naći kompromis. No, mi ga nudimo, makar ni to nije idealno rješenje. Predložit ćemo da se lokacija za tunogojilište pomakne dvije nautičke milje dalje odavde sjeverozapadno od otoka Skala vela. Jasno nam je da je ta lokacija nešto manje atraktivna od ove, ali tu bi kavezi manje ugrožavali otoke nego u konkretnom slučaju - tvrdi Kovačev.

U Županiji šibensko-kninskoj oštro su demantirali tvrdnju Murterina da je javna rasprava o uvrštenju tunogojilišta kod Balabre u Županijski prostorni plan zapravo bila tajna jer nitko nije znao za nju.

- Apsurdna je tvrdnja da Murterini nisu imali priliku izreći svoje mišljenje o izmjenama Prostornog plana, pa i prijedloga da se kod otoka Sita uvrsti lokacija za ribogojilište. Javni uvid održan je u svim gradovima, te u općinama Murter-Kornati i Primoštenu od 18. do 25. studenog prošle godine.

Također, javno izlaganje o izmjenama Prostornog plana održano je 20. studenog u 12 sati u Gradskoj vijećnici u Šibeniku. Kompletna dokumentacija o izmjenama Prostornog plana bila je u prostorijama Općine Murter-Kornati i bila je dostupna tijekom radnog vremena. Budući da smo vrlo zainteresirani za to da građani kažu što misle o predloženim izmjenama, sve je to bilo na našim web-stranicama, a imali smo i tri obavijesti o javnoj raspravi, i to u Šibenskom listu, Novom tjedniku i Slobodnoj Dalmaciji. Poslije svega, knjiga iz Murtera stigla je potpuno prazna, bez ijedne primjedbe, prijedloga ili bilo čega - kaže Sanja Slavica Matešić, pročelnica Županijskog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

Slobodna Dalmacija