Radi očuvanja iznimne bioraznolikosti kornatskog podmorja, koje je stanište 1300 biljnih i životinjskih vrsta, od 13. do 15. listopada provest će se redovita akcija njegova čišćenja od otpada, najavila je u četvrtak Javna ustanova Nacionalni park Kornati.

U akciji čišćenja sudjelovat će ronioci iz Društva za podvodne sportove iz Zagreba, a otpad će biti klasificiran i analizirat će se utjecaj morskih struja i sidrenja na njegovu količinu, kako bi se mogle unaprijediti mjere za smanjenje onečišćenja. Radi što kvalitetnije analize, to će se na istim mjestima ponoviti u svibnju i listopadu sljedeće godine. 
 
Iznimna bioroznolikost podmorja jedan je od razloga što je dio Kornatskog otočja 1980. godine proglašen nacionalnim parkom. "Do sada je u kornatskom podmorju evidentirano više od 1300 biljnih i životinjskih vrsta među kojima je 366 algi, 3 morske cvjetnice, 81 vrsta spužvi, 18 vrsta ježinaca, 17 vrsta zvjezdača, 71 vrsta koralja, 145 vrsta puževa, 59 vrsta školjkaša, 77 vrsta rakova te 188 vrsta  riba, a svakim novim istraživanjem popis se obogaćuje novim vrstama", istaknuto je u priopćenju. 
 
Na širem području parka Kornati koje uključuje i Žutsko-sitsku skupinu otoka te Murtersko more, do sada je evidentirano 147 različitih jedinki, a tu se viđa i strogo zaštićena morska kornjača - glavavata želva.
 
U priopćenju se dodaje kako veći dio priobalnog pojasa naseljava posidonija (morska trava), čija su naselja prioritetno NATURA 2000 stanište. To je iznimno važno stanište, hranilište, sklonište i mrjestilište mnogim morskim organizmima. 

Za podmorje strmaca na pučinskoj strani vanjskog niza otoka, karakterističan je koraligen - stanište sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u svoje tijelo. Koraligen karakterizira iznimno velika raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti kao što su spužve, koralji, mahovnjaci te crvene i smeđe alge, rečeno je.