U Slavoniji je trenutačno najveća potražnja za velikim, industrijskim pokretnim ventilatorima koji će ubrzati proces isušivanja stanova i spriječiti namnožavanje gljivica i drugih mikrorganizama štetnih za zdravlje.

Također, građevinari preporučuju da se posebnim uređajima izmjeri količina vlage u zidovima i tek onda pristupi isušivanju i sanaciji. Osim ventilatora, postoje i posebni odvlaživači prostora za koje proizvođači navode da automatski sprječavaju proces stvaranja plijesni, ustajalog mirisa, hrđe i kondenzata.

Stanovi se ne smiju grijati

Građevinari upozoravaju građane da potopljene stanove ne zagrijavaju prije nego se dezifinciraju zidovi jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Upozorava se i da se razni organizmi u zidovima i na njima, kao i ispod parketa razmnožavaju velikom brzinom, a kod ljudi uzrokuju infekcije, astmu, alergijske reakcije.

Upozoravaju i da se u stanovima i kućama ne smije živjeti prije nego se dezifinciraju i osuše, a to može trajati od nekoliko tjedana pa do čak osam mjeseci. Naime, postupak isušivanja profesionalnom opremom traje tri do četiri tjedna, a provjetravanje kuće osušit će zidove tek za 3 do 8 mjeseci, sve ovisno o godišnjem dobu.

- Najprije treba ukloniti tepihe, madrace i sve prostirke. Najbolje ih je baciti jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja treba je odložiti što dalje od poplavljenog prostora. Komadi namještaja od punog drva-masiva mogu se spasiti. Namještaj odvojiti od mokrog poda aluminijskom folijom, plastična folija ne dopušta isparavanje vlage.

Nečistoće treba oprati sredstvima za čišćenje drva ili parketa i dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavati sredstva na bazi klora jer se tako uništava površina drva. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i mora ga se baciti što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.

Također, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinficirati, a poplavljeni tapecirani namještaj mogući je izvor bolesti. Jastuke i prekrivače također treba baciti - upozorili su BiH građevinari i liječnici stanovnike potopljenih mjesta, a njihove savjete i te kako mogu koristiti i Slavonci.

Čišćenje pod maskama

BiH stručnjaci ističu da prilikom čišćenja treba koristiti zaštitne rukavice, obuću i maske.

- Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako se nema parni čistač, zidove i podove čistiti četkom i otopinom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi klora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju treba potražiti u ljekarni. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju.

Zidovi se ne smiju gletati i bojiti prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro je rješenje da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti jer time se ubrzava sušenje.

Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gdje su oštećenja žbuke dublja, najbolje je ukloniti svu žbuku do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Zidove treba obojiti tek kada su potpuno suhi! - upozoravaju građevinari na web-stranici www.maglajinfo.com.

Slobodna Dalmacija