Budući ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar izjavio je danas kako osobno ne podržava ideju outsourcinga (izdvajanja neosnovnih djelatnosti) u školstvu.

"Ja sam samo inženjer, nisam nikakav ekonomist. No, nekako ne vidim, osim ako te čistačice i kuharice nisu toliko podopterećene, kako može biti jefinije dati taj posao privatniku koji će na tome dobro zarađivati i kupovati aute i helikoptere. Ne bih bio sretan da iz kancelarije na fakultetu moram iznositi sve povjerljivo. Osobno ne bih podržao koncept outsourcinga", rekao je Mornar pred saborskim Odborom za znanost, koji je, uz jedan glas protiv (HDZ-ov Jasen Mesića) i jedan suzdržan (Laburist Branko Vukšić) podržao prijedlog njegova imenovanja za ministra.

Najavio je da će mu u fokusu biti osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, prije svega donošenje strategije obrazovanja, a potrudit će se i oko boljeg odnosa sa sveučilištima.

"Uvijek mi je strašno smetalo što se Ministarstvo i sveučilišta ponašaju kao da su jedni drugima neprijatelji", rekao je Mornar.

Obećao je da će se založiti da se u obrazovni sustav usmjeri dodatni novac, a suglasan je s ocjenom da su nastavnici slabo plaćeni i ruši im se dignitet.

"Nisam čarobnjak i nemam kasu, ali trudit ću se da se dio kase usmjeri prema obrazovanju. Ljude koji su u sustavu stimulirat ćemo na drugi način, idejom da su dragulj ove zemlje i za početak im lijepom riječju podići dignitet", rekao je Mornar.

Također će se založiti da se dodatni novac izdvoji i za znanost.

"Sadašnji ministar financija je dosta korpulentan i možda ću morati dosta vježbati da ga mogu nekako fizički nadjačati, ali mislim da u dijalogu mora prevladati shvaćanje da bez poticanja obrazovanja nećemo daleko dogurati", našalio se malo Mornar.

Založio se za jače povezivanje obrazovanja s gospodarstvom, ali i naglasio kako to ne znači da planira ukidati studije arheologije ili povijesti.

Mornar je ponovio da nije sklon uvođenju građanskog odgoja kao posebnog predmeta, te ocijenio da bi taj program trebalo inkorporirati u druge predmete.

"Koliko ja znam i koliko sam informacija uspio do sada prikupiti, mislim da se većina ljudi slaže da stvar nije još dovoljno dobro pripremljena. Ne tvrdim da je to tako, i u toj šumi činjenica i problema u Ministarstvu nisam se pretjerano bavio građanskim odgojem. Mogu ponoviti da je to dobra ideja i da bih je apsolutno podržao, ali nisam siguran da je novi predmet na ove silne predmete najbolji pristup. Neka se dijelovi inkorporiraju u povijest, zemljopis, biologiju. Radije bih da krenemo spremni i nakon što se stvar iskomunicira sa svim relevantnim faktorima ovog društva, nego da se dovedemo u situaciju nepovoljnih odluka Ustavnog suda", rekao je Mornar.

Dugoročno podržava ideju spajanja nekih predmeta, no smatra da je to u ovom času nerealno, a zalaže se da se već od slijedeće školske godine krene s modernizacijom kurikuluma, da se reducira količina činjenica koje učenik mora memorirati, a naglasak stavi na učenje s razumijevanjem i zaključivanje te učenje komunikacijskih vještina.

"To da bi trebalo spojiti fiziku, biologiju i kemiju u 'science', nije bila moja ideja i nija bila moja rečenica i to u ovom času nije realno. Realno je učiti ih na drugi način, s manje konkretnih činjenica. Redukcijom činjenica, ali nadomještavanjem poučavanja uzročno-posljedičnih veza sličicama, primjerima i animacijama uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije možemo puno napraviti. Nemam iluzija da će tablet zamijeniti knjigu, nemam pretenzija ukinuti pisanje kao vještinu u školi, to bi bilo suludo", objasnio je Mornar.

Iz Mornarovih riječi da vjeronauk ima svoje mjesto u školama Laburist Branko Vukšić iščitao je da Mornar ima drugačiji svjetonazor od njegova, na što mu je Mornar uzvratio kako nije govorio ništa o svojem osobnom svjetonazoru.

"Samo sam rekao da je vjeronauk činjenica koju mi u katoličkoj zemlji, u kojoj se 90 posto građana izjašnjavaju kao katolici, moramo prihvatiti bez obzira na svjetonazor, jer društvo ne može bez dijaloga", kazao je Mornar na što ga je Vukšić upozorio da Hrvatska nije katolička nego sekularna država.