Predsjedniku uprave Mola Zsoltu Hernadiju na zagrebačkom Županijskom sudu 12. veljače trebalo bi početi suđenje u odsutnosti zbog optužbi da je podmitio bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini.

Hernadijevi odvjetnici kazali su nakon današnjeg pripremnog ročišta na kojemu je, između ostalog, određen datum početka suđenje da je sudac Ratko Šćekić koji će voditi postupak prihvatio sve prijedloge Uskoka, a odbio sve prijedloge obrane.

Odvjetnik Goran Mikuličić rekao je da ne može kazati zašto su odbijeni svi njihovi prijedlozi jer sud u ovoj fazi postupka na to ima diskreciono pravo i ne mora obrazlagati svoje odluke.

"Mi smo predlagali jedan vrlo konstruktivan dokaz, da se riješe određena pitanja prije rasprave. Bitno pitanje je ima li okrivljenik, bez obzira što se radi o suđenju u odsutnosti, pravo da mu se osnovna dokumentacija iz sudskog spisa prevede na jezik koji razumije", kazao je Mikuličić. Dodao je kako smatra da je to prijeko potrebno u situaciji kada okrivljenik nema branitelje koje je postavio sud nego odvjetnike koje je sam izabrao. "Mi ne postupamo prema svojoj volji nego instrukcijama klijenta, a naša je teza da ukoliko se klijent nije bio u stanju upoznati sa spisom i dokazima ne može nam dati valjane instrukcije", dodao je Mikuličić.

Kazao je kako su zbog toga zatražili da se sud obrati Europskom sudu u Luxembourgu s upitom treba li to pitanje riješiti prije rasprave, a sve u skladu sa standardima, konvencijama i pravu Unije. "No, sud je zaključio da je time što je on donio rješenje, stvar zaključena", rekao je Mikuličić.

Presuda još nije napisana

Hernadijevi odvjetnici su kazali da se na pripremnom ročištu nisu referirali na nedavnu presudu iz Mađarske kojom je potvrđena ranija presuda tamošnjeg suda prema kojoj Hernadi nije kriv za prijevaru i pronevjeru za što ga je tužila njegova bivša suradnica, tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.

"Presuda još nije napisana, samo je usmeno proglašena i čekamo pismeni otpravak", rekao je Mikuličić. Početkom prosinca kada je mađarska oslobađajuća presuda postala pravomoćna Uskok je ustvrdio da ona ne bi trebala utjecati na nastavak kaznenog postupka koji se protiv njega vodi u Hrvatskoj, dok njegov branitelj drže kako bi se moglo otvoriti pitanje je li riječ o presuđenoj stvari.

Odvjetnica Laura Valković je kazala da je obrana od Uskoka tražila i da se očituje o procesnom položaju Roberta Ježića, koji je bio krunski svjedok protiv Sanadera, a predložen je i kao svjedok u ovom postupku. "To znači da smo zatražili da sud od državnog odvjetništva zatraži pojašnjenje ima li Ježić procesni imunitet ili ne, a sve kako bi mogli provjeriti njegovu vjerodostojnost tijekom rasprave", pojasnila je odvjetnica.

 

No, sud je, kako je kazala, zauzeo stav da će tek nakon ispitivanja od Uskoka zatražiti podatak o statusu Ježića, koji je na suđenju Sanaderu ustvrdio da je dio navodnog Molovog mita, odnosno pet milijuna eura, Sanaderu isplaćeno preko njegovih švicarskih tvrtki.

Odvjetnici tvrde da Uskok za sada nije predložio svjedočenje bivšeg premijera, već je zatražio tek da se pročita presuda kojom je Sanader, zbog primanja mita od Hernadija, ali i ratnog profiterstva u slučaju Hypo, isprva osuđen na deset godina zatvora. No, Vrhovni sud kaznu mu je u lipnju smanjio na osam i pol godina.

Uskok tvrdi da je šef Mola tijekom 2008. i 2009. Sanadera podmitio s deset milijuna eura kako bi u mađarsku korist izmijenio međudionički ugovor u Ini. Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.