Predsjedniku uprave Mola Zsoltu Hernadiju na zagrebačkom Županijskom sudu 12. veljače trebalo bi početi suđenje u odsutnosti zbog optužbi da je podmitio bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini.

Hernadijevi odvjetnici kazali su nakon današnjeg pripremnog ročišta na kojemu je, između ostalog, određen datum početka suđenje da je sudac Ratko Šćekić koji će voditi postupak prihvatio sve prijedloge Uskoka, a odbio sve prijedloge obrane.

Odvjetnik Goran Mikuličić rekao je da ne može kazati zašto su odbijeni svi njihovi prijedlozi jer sud u ovoj fazi postupka na to ima diskreciono pravo i ne mora obrazlagati svoje odluke.

Odvjetnici: Hernadi se nije mogao upoznati sa spisom

"Mi smo predlagali jedan vrlo konstruktivan dokaz, da se riješe određena pitanja prije rasprave. Bitno pitanje je ima li okrivljenik, bez obzira što se radi o suđenju u odsutnosti, pravo da mu se osnovna dokumentacija iz sudskog spisa prevede na jezik koji razumije", kazao je Mikuličić. Dodao je kako smatra da je to prijeko potrebno u situaciji kada okrivljenik nema branitelje koje je postavio sud nego odvjetnike koje je sam izabrao. "Mi ne postupamo prema svojoj volji nego instrukcijama klijenta, a naša je teza da ukoliko se klijent nije bio u stanju upoznati sa spisom i dokazima ne može nam dati valjane instrukcije", dodao je Mikuličić.

Kazao je kako su zbog toga zatražili da se sud obrati Europskom sudu u Luxembourgu s upitom treba li to pitanje riješiti prije rasprave, a sve u skladu sa standardima, konvencijama i pravu Unije. "No, sud je zaključio da je time što je on donio rješenje, stvar zaključena", rekao je Mikuličić.

Hernadijevi odvjetnici su kazali da se na pripremnom ročištu nisu referirali na nedavnu presudu iz Mađarske kojom je potvrđena ranija presuda tamošnjeg suda prema kojoj Hernadi nije kriv za prijevaru i pronevjeru za što ga je tužila njegova bivša suradnica, tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.

"Presuda još nije napisana, samo je usmeno proglašena i čekamo pismeni otpravak", rekao je Mikuličić. Početkom prosinca kada je mađarska oslobađajuća presuda postala pravomoćna Uskok je ustvrdio da ona ne bi trebala utjecati na nastavak kaznenog postupka koji se protiv njega vodi u Hrvatskoj, dok njegov branitelj drže kako bi se moglo otvoriti pitanje je li riječ o presuđenoj stvari.

Odvjetnica Laura Valković je kazala da je obrana od Uskoka tražila i da se očituje o procesnom položaju Roberta Ježića, koji je bio krunski svjedok protiv Sanadera, a predložen je i kao svjedok u ovom postupku. "To znači da smo zatražili da sud od državnog odvjetništva zatraži pojašnjenje ima li Ježić procesni imunitet ili ne, a sve kako bi mogli provjeriti njegovu vjerodostojnost tijekom rasprave", pojasnila je odvjetnica.

No, sud je, kako je kazala, zauzeo stav da će tek nakon ispitivanja od Uskoka zatražiti podatak o statusu Ježića, koji je na suđenju Sanaderu ustvrdio da je dio navodnog Molovog mita, odnosno pet milijuna eura, Sanaderu isplaćeno preko njegovih švicarskih tvrtki.

Odvjetnici tvrde da Uskok za sada nije predložio svjedočenje bivšeg premijera, već je zatražio tek da se pročita presuda kojom je Sanader, zbog primanja mita od Hernadija, ali i ratnog profiterstva u slučaju Hypo, isprva osuđen na deset godina zatvora. No, Vrhovni sud kaznu mu je u lipnju smanjio na osam i pol godina.

Pravomoćna presuda iz Mađarske za tužiteljstvo je pravosudni manevar

Dok obrana optuženog predsjednika uprave Mola Zsolta Hernadija smatra da bi se u slučajnu njihova klijenta u Hrvatskoj moglo otvoriti pitanje presuđene stvari zbog mađarske oslobađajuće presude, zamjenica ravnateljica Uskoka Vanja Marušić izjavila je da se tu radi o manevru mađarskih pravosudnih tijela kao bi se opstruiralo suđenje tom optuženiku u Hrvatskoj.

Novinarima nije željela otkriti koji će svjedoci biti saslušani u tom postupku, dok je vezano za mađarsku oslobađajuću presudu kazala da se ne može ni na koji način govoriti o primjeni načela "ne bis in idem", odnosno pravomoćno presuđenoj stvari.

"Radi se o manevru mađarskih pravosudnih tijela, a i izvršne vlasti da se izbjegne, odnosno opstruira ovo suđenje u Hrvatskoj", kazala je tužiteljica, objasnivši da se radi o postupku za neko drugo kazneno djelo povodom privatne tužbe.

Taj postupak, dodala je, nastao je kao rezultat izbjegavanja mađarskih vlasti da udovolje zamolnicima za međunarodnu pravnu pomoć za ispitivanje Hernadija.

Mađarske pravosudne vlasti su po njezinim riječima čeitiri ili pet puta odbile zamolnice za ispitivanje Hernadija u svojstvu osumnjičenika, odnosno za uručenje poziva da bi ga Uskok u Hrvatskoj ispitao kao osumnjičenika.

"Isto tako, ne samo to, uvijek su se pozivali na zaštitu mađarskih nacionalnih interesa, a osim toga odbijana je i zamolnica za uručenje poziva za ispitivanje Imre Fazakasa kao svjedoka uz poziv na zaštitu mađarskih nacionalnih intersa neovisno o tome što je taj isti svjedok svjedočio u predmetu protiv Sanadera o istim činjenicama o kojima bi trebao iskazivati u ovom postupku", kazala je.

Dodala je da Hrvatska nije nikad ustupila Mađarskoj kaznena progon protiv Hernadija već je pokrenula istragu još u lipnju 2011. i nakon toga podignula optužnicu što su mađarska pravosudna tijela dobro znala. Hrvatska je, kaže tužiteljica, Mađarskoj dostavila dio relevantne dokumentacije koje je potrebna samo u onoj mjeri da bi se izvbršila zamolnica za ispitivanjem Hernadija.

Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odlučila suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.