Situacija je sljedeća: između devetog kruga pregovora o TTIP-u, Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama između EU-a i SAD-a, održanom u travnju u New Yorku, i desetog kruga pregovora najavljenog za srpanj u Bruxellesu, bilježi se da je gotovo dva milijuna ljudi potpisalo peticiju Europske građanske inicijative kojom se traži obustavljanje pregovora o ovom najvećem trgovinskom sporazumu u povijesti, smatrajući da bi njegove posljedice mogle biti katastrofalne za građane svih uključenih zemalja, piše Slobodna Dalmacija

Kratica TTIP sad je već i u Hrvatskoj svima ušla u uho, a i protesti, akcije i rasprave vezane uz TTIP, u mnogim zemljama Europe žive i bučne, i kod nas su sve učestalije. Među posljednjima su nedavno postavljanje osam metara visokog Trojanskog konja, koji je, kao upozorenje što TTIP zapravo predstavlja, od rujna prošle godine ‘na turneji' po europskim gradovima, te panel na temu „TTIP - Ofenziva kapitala i bioekonomija", u petak održan u Zagrebu u okviru ovogodišnjeg "Subversive festivala".

Hrvatska Vlada podupire ovaj TTIP; poduprijeti ovaj sporazum smatra se hrvatskim nacionalnim interesom jer on omogućuje plasman i hrvatskih prehrambenih proizvoda i prerađevina na američko tržište.

Utjecaj korporacija

Govoreći o prilikama za domaće proizvođače, Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako Hrvatska ima mnoge kvalitetne proizvode s kojima već uspješno konkurira na europskom tržištu i nema razloga da jednaki uspjeh ne poluče i temeljem transatlantske suradnje.

No, kritičari TTIP-a u tako perspektivnoj budućnosti koju donosi prekooceansko partnerstvo vide prijetnju.

Najžešće kritike koncentriraju se, među ostalim, na "usklađivanje" prehrambenih standarda s onim američkima, u pravilu nižima, što znači povećanje broja i količine aditiva u hrani, pesticida, uvođenje na europsko tržište genetski modificirane hrane i sjemena, meso hormonski tretiranih životinja i slično.

Nacionalni koordinator slovenske nacionalne mreže "Stop TTIP-u", Andrej Gnezda, u nedavnom je razgovoru za tamošnje medije upozorio kako između SAD-a i EU-a postoje značajne razlike kad su u pitanju standardi vezani uz prehranu i kemikalije te da stoga postoje realni strahovi da će se ti standardi potpisivanjem TTIP-a smanjiti. Ilustrirao je to s nekoliko primjera: u kozmetičkoj industriji EU-a zabranjeno je 1400 tvari, a u SAD-u samo 11 tvari.

U poljoprivredi SAD-a i dalje se može koristiti 80 pesticida zabranjenih u Europi; u SAD-u je dopušteno gotovo 4000 prehrambenih aditiva, a u Europi ih se može koristiti samo 300. Gnezda je iznio kako europski propisi vezani uz kemikalije, koji nude visoku zaštitu, zapravo predstavljaju prepreku za trgovinu, a isto vrijedi i za GMO - Amerikanci tvrde da je kontrola GMO-a u Europi i način na koji se takvi proizvodi moraju deklarirati suviše restriktivna. Pa bi to valjda trebalo olabaviti.

Na web stranicama Europske komisije, međutim, na "često postavljana pitanja", među kojima su i ona hoće li se u EU uvoziti hormonska govedina, hoće li pasti standardi vezani uz hranu, hoće li se TTIP-om prisiliti EU da promijeni svoje zakone o GMO odgovara sa - "ne" ili čak - "ne, to je mit". Dapače, navodi se da usklađivanje propisa neće ići na štetu EU-a ("Strogi zakoni EU-a kojima se štiti ljudski život i zdravlje, zdravlje i dobrobit životinja ili okoliš i potrošače neće se promijeniti zbog TTIP-a").

Ako je tako, čega se onda ljudi boje? Čini se da ipak imaju razloga:

- Svjedoci smo utjecaja američkih korporacija na donošenje direktiva EU-a čak i danas kad još nemamo sporazum. Pokušaj da se u Direktivu za kvalitetu goriva uvedu novi kriteriji pao je zbog lobističkog utjecaja naftnih kompanija, jer bi američka nafta i plin iz škriljevaca postali manje poželjni za europsko tržište - kaže europarlamentarac OraH-a Davor Škrlec. Dodaje i kako je odmah nakon donošenja nove Direktive za autorizaciju GM sjemena Europska komisija, ne čekajući donošenje uredbi, provela postupak autorizacije za novih 17 vrsta GM sjemena za područje cijele Unije.

- To je sve napravljeno pod okriljem uvođenja tzv. demokratskog postupka za autorizaciju GM sjemena. Opravdan je strah od jeftine američke hrane, jer će se ona po istom "demokratskom načelu" zajedničkog i slobodnog tržišta, čak i uz obvezu označavanja udjela GM sadržaja u hrani, što propisuje EU, naći na policama naših dućana. Za što će se odlučiti osiromašeni i bez posla, hrvatski građanin? - pita Škrlec retorički.

Novi odljev mozgova

- Investicije koje danas izostaju zbog loše gospodarske politike koju su provodile sve dosadašnje vlade sigurno bi bile pozitivni dio sporazuma - kaže naš sugovornik govoreći o onom najboljem što bi TTIP mogao donijeti promatramo li Hrvatsku, dodajući da bi sporazum vjerojatno utjecao na uređenje zakonodavnog okvira koji bi bio transparentan i siguran za sve potencijalne ulagače, a ne da se "kroji" samo za odabrane, kao danas.

Najlošije što nam se može dogoditi prema Škrlecovu je mišljenju povećanje trgovinskog deficita, moguća privatizacija javnih usluga i povećanje nezaposlenosti, pogotovo u proizvodnom sektoru, kao posljedica prethodna dva utjecaja. No najopasnijim drži novi i lakši "odljev mozgova" zbog lakše mobilnosti radne snage koju predviđa sporazum.

- Na razini EU-a često se kao pozitivan primjer ističe porast godišnjih prihoda po domaćinstvu od oko 500 eura kao posljedice porasta BDP-a od pola do jedan posto godišnje u razdoblju deset godina nakon potpisivanja sporazuma. Međutim, prešućuje se da su analize pokazale kako će doći do značajnog gubitka radnih mjesta upravo zbog spajanja dva tržišta, i to oko 680.000 u EU-u i 350.000 u SAD-u te smanjenja prihoda u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

1400 tvari zabranjeno je u kozmetičkoj industriji EU-a
11 tvari zabranjeno je u kozmetičkoj industriji SAD-a
80 pesticida zabranjenih u EU-u koristi se u SAD-u
30 milijuna radnih mjesta u EU-u ovisi o uvozu
3,5 milijuna Europljana zapošljavaju američka poduzeća
1400 bilateralnih sporazuma o trgovini potpisale su države članice EU-a međusobno i s drugim zemljama
58 GMO-va dosad su odobrile vlade zemalja EU-a
1 GM kultura uzgaja se u EU, Monsantov kukuruz MON810

Oružje i streljivo trgovački hit

U prvih deset mjeseci 2014. godine najzastupljeniji proizvodi pri izvozu RH u SAD bili su, prema podacima MVEP-a, oružje i streljivo (29,36 posto); lijekovi (17,90 posto); gnojiva, osim sirovih (6,64 posto); strojevi za pojedine industrijske grane, dijelovi (5,93 posto).

U prvih deset mjeseci 2014. godine, najzastupljeniji proizvodi pri uvozu iz SAD-a bili su: oružje i streljivo (9,16 posto); medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova (7,59 posto); klipni motori s unutarnjim izgaranjem, dijelovi (6,06 posto); mjerni i kontrolni instrumenti i dijelovi (4,86 posto).