Voditelj Udruženja korisnika kredita ''Švicarac'' Bosne i Hercegovine Kemal Duraković svoje izlaganje na konferenciji Udruge Franak započeo je minutom šutnje pogođen tragedijom koja je pogodila hrvatsku javnost u kojoj si je korisnik kredita u švicarskim francima oduzeo život.

Duraković je spomenuo kako se u Bosni i Hercegovini dogodilo već 21 samoubojstvo zbog istog problema. Obje države i dalje šute na ovakve događaje.

U Bosni i Hercegovini, kredite u švicarskim francima nudila je jedino Hypo banka protiv koje njihova udruga sa svojim članovima podiže tužbe već četiri godine. Slična situacija odvija se i u Srbiji gdje je podignuto oko 2 000 tužbi, a trenutno se vodi 100-150 sporova u kojima se traži ništetnost ugovora. ,,Upravo ovaj veliki broj tužbi natjerao je Narodnu banku Srbije na reakciju. Svakako da to nije uređeno iz razloga da se pomogne korisnicima kredita već da se banke oslobode mogućnosti budućih troškova koji se tiču zateznih kamata, troškova odvjetnika i suda, itd.", objašnjava voditelj Udruženja Efektiva Dejan Gavrilović.

Centar za zaštitu potrošača Crne Gore podigao je tužbu još 17. svibnja 2013. godine, nakon koje su imali četiri ročišta, a presude još nema na vidiku. S naše strane, napravili smo sve da taj proces ide kako treba. Za ljude je ova situacija obeshrabrujuća! Banke su trebale dostaviti ugovore između banaka kćeri i banaka majci gdje je sve u eurima, a franak je ovdje bio samo knjigovodstvena kategorija", smatra Dragan Senić.

Ovako poražavajuće činjenice u situaciji u kojoj institucije i dalje šute, a građani se osjećaju nezaštićeno i izigrano, rezultirale su podacima o katastrofalnom zdravstvenom stanju korisnika kredita u švicarskim francima koje je iznijela viša medicinska sestra Brankica Ivanković u sklopu istraživanja provedenog na 1 000 ispitanika. Njih 49,6 posto je visoko obrazovano, a čak 54,5 posto njih ima mjesečne prihode od 6 000 do 12 000 kuna, što argumente da se radi o bilo kakvoj vrsti socijalnih slučajeva u vremenu podizanja kredita dovodi u pitanje. Nažalost, njihov životni standard naglo se srozao od tada jer čak 43,8 posto ispitanika si ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 60,5 posto nije u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan na tanjuru meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent.

Navedeni podaci dovode do ozbiljnih psihičkih i fizičkih smetnji i bolesti, pa se tako kod 38,7 posto njih pojavio ubrzani rad srca, dok se povišeni krvni tlak pojavio kod 27 posto ispitanika. Svaki drugi ispitanik ima česte ili stalne glavobolje, dok se svakom petom promijenio vid. Nakon podizanja kredita u švicarskim francima, svaki četrdeseti ispitanik obolio je od maligne bolesti, a njih 64,4 posto počelo je s čestom konzumacijom lijekova protiv bolova. ,,Za zdravlje osim osobne odgovornosti pojedinca, u razvijenim zemljama brigu i odgovornost snosi društvo koje je dužno građanima omogućiti ravnopravne socijalne uvjete te voditi brigu o otklanjanju štetnih okolnosti koje imaju determinirajuće učinke na zdravlje", zaključuje Ivanković.

Psihijatar Goran Dodig smatra kako je u ovoj situaciji presudna psihološka ugroženost kod korisnika kredita koja dovodi do suicidalnih promišljanja ili suicida, a napominje kako je potrebno spomenuti i latentnu suicidalnost, odnosno rizično ponašanje koje dovodi do društveno prihvatljivog suicida što se onda naziva nesretnim slučajem. Kao primjere latentne suicidalnosti navodi veliku konzumaciju alkohola ili cigareta. Dodig objašnjava kako stres koji proživljava obitelj čiji je član korisnik kredita u švicarskim francima, djeluje na zdravlje čitave obitelji, a ne samo na njegovo zdravlje. ,,Te obitelji su bez smijeha, zadovoljstva i optimizma, a njihova djeca, nažalost, ne odrastaju u dobrom okruženju'', objašnjava Dodig.

Kao jedan od većih problema društva, Dodig navodi socijalnu izolaciju zbog koje se javlja egocentričnost, sebičnost i gubitak kolektivnog optimizma što primjećuje u hrvatskom društvu gdje se ljudi koji nemaju kredit u švicarcima ograđuju od onih koji ga imaju govoreći da to nije njihov problem. Dodig smatra kako je ova situacija problem svih građana koju jedino može riješiti država.

Dragan Jusupović iz Društva za psihološku pomoć upozorio je kako bi, kada se riješi problem kredita u švicarskim francima, mnogi korisnici mogli oboljeti od posttraumatskog stresnog poremećaja. ,, Kriza izazvana kreditima ne pogađa samo pojedince i njihove obitelji nego čitavu zajednicu - stoga je važno donijeti odluke i na razini zajednice.

Odgovor na krizni događaj ovisi o većem broju ljudi pa odluke zapravo nastaju kroz proces koordinacije većeg broja aktera u kojem su konzultacije i konfrontacije nužnost", smatra Jusupović.