Prema najavi ministra financija, svi krediti u 'švicarcima' konvertirat će se u euro

Za oko 55 tisuća dužnika u švicarcima prema najavama vladajućih od listopada stižu bolji dani. Preostale glavnice trebale bi pasti za oko 30 do 35 posto. Dok banke čekajući zakonsko rješenje o konverziji kredita u eure računaju buduće gubitke, u udruzi Franak pozdravljaju rasplet dugogodišnje dužničke agonije.

Detalji konverzije kredita iz švicarskog franka u eure definirat će se Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Izmjene istog na Vladu će na jednoj od sljedeće dvije sjednice. A za nešto više od mjesec dana trebali bi početi i prvi preračuni za oko 55 tisuća kredita u 'švicarcima'. U Udruzi Franak s razlogom su zadovoljni, govori koordinator udruge Ivan Kontrec.

''U svakom slučaju će to olakšati poziciju. Napokon se vidi nekakav izlaz iz tog dužničkog ropstva, jer ljudi su stvarno bili dovedeni u nemoguću situaciju. Primanja su im se smanjivala, rate kredita su rasle i jednostavno nisu više bili u mogućnosti otplaćivati'', kaže Kontrec.

Na koji način, zorno ilustrira Goran Aleksić na vlastitom primjeru. Sredinom 2006. digao je kredit u 'švicarcima' od 310 tisuća kuna.

''Nakon osam godina i dva mjeseca otplate dužan sam 345 tisuća kuna! Nakon konverzije, ako bude takva kao što ministar kaže da će biti, bit ću dužan 230 tisuća kuna. Trenutna rata je 2.670 kuna sa zamrznutim tečajem. Ako bi se preostala glavnica računala s kamatom 6 posto, moja nova rata bila bi 2.230 kuna. Smanjuje mi se preostala glavnica za 33 posto, rata za sedam, deset posto kolko već. Brojke su jasne, sve govore, ne moram tu ništa više reći'', rezimirao je Aleksić.

Prema najavi ministra financija, svi krediti u 'švicarcima' konvertirat će se u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan preračuna. Tu je i otpis dijela glavnice, a prema izračunu HNB-a, ukupni teret banaka bit će između 5 i pol i 6 milijardi kuna. Dok one zbrajaju očekivane gubitke zbog vladine odluke, u središnjoj banci predviđaju da će minus kapitala nadoknaditi već sredinom 2017. godine. Dakle, puno brže nego je problem toksičnih kredita riješilo tisuće zaduženih. Pa su tako i priče o gubitku, zaključuje Aleksić, bespredmetne.

''Matične banke zaradile su zbog ugovora koje naše banke sklapaju s njima da bi pokrile van bilanci zaduženje, 10 milijardi kuna u zadnjih pet godina. Znači, zaradile su matične banke, a to što nisu naše je nebitno, pošto je zaradio gazda. Dakle, ništa one neće izgubiti. A plus što zadnjih deset godina naše banke imaju ukupnu, čistu dobit preko 30 milijardi kuna, tu pričati o nekakvim gubicima je smiješno. Kapitalizirane su s 400 milijardi eura, to je za njih sića. To je kao da ja i vi izgubimo 100 kuna na cesti'', slikovit je Aleksić.

I dok premijer najavljuje kraj agonije:

''Činimo to da ljudima omogućimo da žive normalnije, da jedno nespretno i nesretno poglavlje novije hrvatske građanske povijesti maknemo s dnevnog reda. I da ljudi mogu opuštenije planirati i trošiti. Ovo će biti dodatni doprinos normalnijem životu i to ćemo nastaviti raditi'', rekao je predsjednik Vlade.

U udruzi Franak prisjećaju se pak dva javnosti poznata slučaja iz Kaštela i Zagreba u kojoj su pod teretom 'švicarca' sebi presudila dvojica dužnika.

''Nažalost, ova dva tragična slučaja su ona za koja mi znamo. A koliko je bilo još takvih tragičnih sudbina, možemo samo nagađati i pretpostavljati da ih je bilo puno više. Na ovaj način će se barem smanjiti u budućnosti taj broj'', zaključuje Kontrec na tragu najava skorog rješenja problema 'švicarca'.