Tisuće izbjeglica ostale su u Budimpešti nakon što su tamošnje vlasti zatvorile kolodvor. Izbjeglice, mahom iz Sirije iz Mađarske prolaze za Njemačku i Austriju.

Izbjeglice su danima čekale na kolodvoru i jučer i sinoć ih je veliki broj otišao za Njemačku i Austriju. Ostatak je potrošio stotine eura na karte, da bi im na kraju bio zapriječen odlazak. S tim ima veze i odluka njemačke kancelarke Angele Merkel da suspendira takozvano pravilo iz Dublina, prema kojem se tražitelji azila moraju prijaviti u prvoj zemlji Europske Unije u koju su došli. Odlučila je da neće vraćati izbjeglice iz Sirije, ali i poručila da sve članice moraju podnijeti teret zajedno inače je u opasnosti i Schengenski sporazum.

Nije trebalo dugo čekati na reakciju Europske Komisije koja je poslala pisma svim zemljama koje odbijaju prihvatiti izbjeglice, u kojem se upozorava na kršenje sporazuma, otkrila je jedna od glasnogovornica Annika Breidthardt.

"Ovo je zadnje upozorenje prije otvaranja daljnjih postupaka. Nije da mi želimo zemlje članice voditi na sud nego želimo da se sporazumi poput Schengena poštuju i da sve funkcionira"Odgovorila je na pitanje hoće li ponašanje Europske Unije privući još više izbjeglica.

"Ljudi bježe od rata i proganjanja i dolazit će u Europu kako bi pronašli sigurno utočište unutar naših granica. To neće nestati i to nije nešto što će se promijeniti. Već smo rekli da je Njemačka odluka o neprimjenjivanju Dublinskog sporazuma pohvalan čin solidarnosti" Na izbjegličku krizu osvrnuo se predsjednik Europskog Vijeća Donald Tusk kojeg je primila naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Tusk je rekao kako je u ovom trenutku prioritet da izbjeglice ne gube živote pred granicama Unije, kao i da zemlje članice EU u tome zadrže jedinstvo.

"Ne sumnjam u to da je stvaranje i održavanje zajedništva unutar Europske unije ključ u odgovoru na ovu krizu. Kakve god izazove migracije budu donijele, nikad ne postoji opravdanje za neprijateljsko, rasističko ili ksenofobično ponašanje prema migrantima", rekao je Tusk.

Predsjednica Grabar Kitarović istaknula je kako kvote prihvata nisu trajno rješenje, jer mnogi još čekaju u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Hrvatska i EU moraju biti spremne na sve opcije, odgovorila je ne isključivši mogućnost pojačanog priljeva kao na makedonsko-grčkoj granici. Nužnim smatra pomoć Makedoniji i Srbiji te razmotriti moguće otvaranje Ureda za izbjeglice u Hrvatskoj.

"Moramo pripremiti i javnost i sagledati sva ta pitanja, koje su naše ekonomske mogućnosti, koje su mogućnosti Europske unije da bi se zbrinulo te ljude, i još jednom ponavljam - gledati puno iznad samog pitanja kvota. Jer, kvote su u ovom trenutku kao da gasite požar samo jednim aparatom za gašenje, jer problem je puno veći", rekla je Kolinda Grabar Kitarović.