Nakon što je objavljeno da je hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu ove godine poraslo za 2,8 posto, što s porastom od 1,2 posto iz prethodnog kvartala daje prosjek od 2 posto, stekli su se uvjeti za aktivaciju sporazuma iz 2009. godine kojim je "ćaća" Ivo Sanader svojoj "dici" iz Sindikata obećao povećanje plaće kada gospodarstvo ostvari značajniji rast, piše Index.hr

Osnovica koja trenutno iznosi 5108 kuna trebala bi biti povećana na 5415 kuna.

Sindikati su, naravno, odmah po objavi rasta BDP-a najavili da očekuju automatsko povećanje osnovice plaće od 1. siječnja iduće godine, te su čak zaprijetili i tužbom, ako vlada ne ispoštuje sporazum.

Radnici u javnim službama 2009. godine kada je BDP pao za 5,8 posto, pristali su na smanjenje plaće od 6 posto, koji bi im sada, prema tom sporazumu trebale biti vraćene.

Država je natukla milijarde duga da isplaćuje plaće i mirovine

No, s obzirom u kakvoj financijskoj situaciji se država sada nalazi, iscrpljena zaduživanjem upravo radi isplate plaća i mirovina, svi koji ovise o proračunu teško mogu očekivati povećanje plaća. Ako se povećanje i dogodi, to će biti samo još jedan korak prema sigurnom bankrotu.

Socijalno neosjetljivi sindikati toga naravno nisu svjesni, ili ih naprosto ne zanima.

Da podsjetimo, Hrvatska je dogurala do 300 milijardi kuna javnog duga, ili duga države. Znači u to nisu ubrojeni privatni dugovi, dugovi privatnih tvrtki ili banaka, kao što se to često pogrešno doživljava, već se radi o isključivo dugu države.

Dug je samo u mandatu Milanovićeve vlade povećan za 70 milijardi kuna. Najveći dio duga nastao je zbog deficita, odnosno razlike između onoga što država svake godine potroši i prihoda.

Pad ekonomske aktivnosti smanjio je i prihode proračuna, no država nije u dovoljnoj mjeri bila spremna smanjiti troškove kako bi sačuvala, između ostalog, i visinu plaća zaposlenih, kao i mirovine za koje, na primjer, oko pola iznosa ne dolazi iz mirovinskih doprinosa, već iz proračuna.

Hrvatsku trenutno od bankrota spašava jedino politika Europske središnje banke, koja je tržišta preplavila jeftinim novcem, pa se još uvijek možemo relativno jeftino zaduživati, iako i sada zbog opasne financijske situacija plaćamo daleko veće kamate.

Rejting agencije bi uskoro mogle početi snižavati rejting Hrvatske, koji je već sada na neinvesticijskoj razini, te ćemo doći u situaciju da ćemo se vrlo teško i skupo zaduživati. Uz to na naplatu dolazi i oko 18 milijardi kuna dugova po obveznicama godišnje, sve do 2025. godine. Tko će to platiti?

Sindikati ne znaju gdje žive

Nedavni predizborni štrajk prosvjetara pokazao je koliko su sindikati nesvjesni situacije u kojoj se nalazimo.

"Obespravljeni" učitelji i profesori koji su tražili povećanje plaće od 4 posto zarađuju solidno iznad hrvatskog prosjeka.

Prema podacima FINA-e iz sustava Centralnog obračuna plaća prosječna neto plaća učitelja u osnovnoj školi u svibnju 2015. iznosila je 6.365,38 kuna, dok je za isti mjesec za srednju školu iznosila 6.560,48 kuna. Da, to je manje nego u Norveškoj, Njemačkoj ili Francuskoj, ali je daleko više nego u Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini ili Bugarskoj.

Također, daleko je više od onoga što zarađuje većina roditelja te djece koju oni podučavaju. Primjerice, prema podacima Porezne uprave oko 600 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj ima plaću manju od četiri tisuće kuna, a od toga njih 233 tisuće zarađuje do 2500 kuna.

No, kad smo već kod prosvjetara, da spomenemo i kako se kretala masa plaća.

Masa plaća je u 2014. godini u odnosu na 2005. godinu porasla za oko 34 posto (s 3,2 milijarde na 4,3 milijarde) u osnovnim školama, a za oko 42 posto u srednjim školama ( s 1,67 milijardi na 2,4 milijarde).

Hrvatska je u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita te se očekuje da država racionalizira troškove kako bi obuzdala rast javnog duga. Ako to ne provede buduća vlada, glavnu riječ će preuzeti međunarodne institucije i tada kreće scenarij kakav smo imali prilike gledati u Grčkoj.