Putovanje u inozemstvo radi sudjelovanja u terorističkim aktivnostima, obuka, poticanje na terorizam ili financiranje takvih aktivnosti mora se odrediti kao kazneno djelo u svim zemljama članicama EU-a, zatražili su eurozastupnici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) u rezoluciji izglasanoj u ponedjeljak navečer.

Amandmani koje je pripremila njemačka zastupnica Monika Hohlmeier (Europska pučka stranka) su izglasani s 41 glasom za, četiri protiv i 10 suzdržanih, priopćio je Europski parlament u utorak.

"Uspjeli smo postići dobru ravnotežu između osiguranja sigurnosti i poštivanja osnovnih ljudskih prava, kao što je sloboda mišljenja, putovanja i pristupa obrazovanju", rekla je izvjestiteljica Monika Hohlmeier nakon glasovanja. "Ovo je prvi put da je Parlament donio odluke na polju protuterorizma, nakon što mu je Lisabonski sporazum dao zakonodavnu moć u tom području", naglasila je dodajući kako je velika većina podržala zajednički pristup.

Nacrt protuterorističke direktive, koji je predstavila Komisija 2. prosinca 2015. u svjetlu napada u Parizu u studenome, smatra se ključnim u zajedničkoj borbi sprječavanja terorizma jer kriminalizira i pripreme za teroristička djelovanja kao što su putovanja u inozemstvo u svrhu terorizma, obuku, javno poticanje ili veličanje terorizma te financiranje.

Direktiva kriminalizira putovanje u inozemstvo sa ciljem sudjelovanja u terorističkoj grupi, primjerice putovanje stranih boraca u Siriju ili druge zone sukoba, i putovanje s namjerom naručivanja ili doprinošenja terorističkom djelu, te omogućavanje organiziranja ili pomoć pri organiziranju takvih putovanja.

Određuje kao kazneno djelo primanje ili pružanje obuke ili instrukcija, uključujući stjecanje znanja, dokumentacije ili praktičnih vještina s namjerom proizvodnje ili korištenja eksploziva, vatrenog ili drugog oružja ili škodljivih ili opasnih tvari. Uključujući takve aktivnosti  i u slučaju "usamljenih vukova“, na njihovu vlastitu inicijativu, s konačnim ciljem samostalnog izvršavanja terorističkog akta.

Kaznenim djelom bi se, po prijedlogu direktive, odredilo i javno poticanje na terorizam kao što je veličanje ili opravdavanje bombaša samoubojica ili širenje poruka i slika kao način prikupljanja podrške za terorističke ciljeve ili stjecanje publiciteta, primjerice širenjem video-snimaka ubojstava. Zemlje članice moraju poduzeti mjere za osiguranje brzog uklanjanja ilegalnog sadržaja koji se nalazi na njihovom teritoriju koji predstavljaju javno poticanje na počinjenje terorističkih djela, kažu zastupnici. Ako to nije moguće, zemlje članice mogu poduzeti potrebne mjere i blokirati pristup tom sadržaju zadržavajući transparentne postupke, odgovarajuće mjere zaštite i mogućnost sudske provjere, dodaju zastupnici.

Kriminalizira se i pružanje ili skupljanje sredstava na bilo koji način s namjerom činjenja ili doprinošenja terorizmu. Nadalje, zemlje članice bi trebale poduzeti mjere za zamrzavanjem ili zapljenom takvih sredstava, kažu zastupnici.

Uoči razgovora s Vijećem o prijedlogu nove protuterorističke direktive, zastupnici su također naglasili potrebu za zaštitom i pomoći žrtvama, posebice izvan granica.

Zemlje članice bi trebale osigurati da u slučaju terorističkog napada, žrtve imaju osiguranu liječničku pomoć, emotivnu i psihološku podršku, primjerice pomoć nakon traume i savjetovanje, savjete o bitnim pravnim, praktičnim i materijalnim pitanjima, te podršku da se vrate u svoje zemlje ako su se zatekli u nekoj zemlji EU-a u vrijeme terorističkog napada. Zastupnici također naglašavaju da bi žrtve trebale imati pristup dugoročnoj podršci u njihovim državama čak i ako je teroristički napad bio u drugoj zemlji članici EU.

Zemlje članice bi trebale proslijediti drugim zemljama članicama bilo kakve informacije koje bi mogle pomoći u otkrivanju, prevenciji, istraživanju ili pravnom gonjenju terorističkog djela, zaključuju zastupnici. Također potiču zemlje članice da dijele saznanja i iskustva u deradikalizaciji i sprječavanju novačenja građana od strane terorističkih organizacija.

Odbor je dao izvjestiteljici Hohlmeier mandat za otvaranja pregovora s Vijećem. Početak trilateralnog razgovora između Parlamenta, Vijeća i Komisije se predviđa prije ljetne stanke.