Hrvatska je početkom srpnja primila prvu četvoricu od 1610 izbjeglica na koje se obavezala prema Europskom planu za upravljanjem migracijama, ali civilne organizacije familijarizirane s problemom smatraju da država unatoč tome ide prema restriktivnoj migracijskoj politici koja bi se, po njima, uskoro mogla suočiti s teško rješivim problemima.

Kritičari zamjeraju Hrvatskoj da nema donesen Akcijski plan djelovanja, sumnjaju u sposobnost realizacije migrantske politike, upozoravaju na kršenje ljudskih prava izbjeglica i zatvaranje države, a svemu tome prijeti opasnosti eksplozije „turskog lonca" nakon koje bi stotine tisuća izbjeglica ponovo mogle zapljusnuti Hrvatsku.

Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji koordinira aktivnostima nekoliko ministarstava, vladinih tijela, društvenih organizacija i nevladinih udruga na provođenju te politike, smatra integraciju izbjeglica jednim od najvećih izazova koje stoje pred Hrvatskom.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić dočekujući prve azilante početkom srpnja kazao je da tim činom Hrvatska pokazuje da je ozbiljna zemlja, te da je to tek početak procesa u kojem će odgovornost morati pokazati sve državne institucije. "Sada idemo dalje, vidjet ćemo kako ćemo dalje provoditi skrb... Sve do sada smo odradili vrhunski i ovo ćemo", kazao je Orepić.

Uz MUP najvažniji nositelji aktivnosti u toj koordinaciji, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo socijalne politike i mladih, proglasili su se u odgovoru Hini nenadležnim za taj problem, s čim se Vladin Ured ne slaže.

Od pet tisuća zahtjeva 182 odobreno

Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtijeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja.

U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i 5 u zatvoru.

Od siječnja do sredine svibnja 2016. registrirano je 523 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih je MUP šestorici priznao zahtjev za azil i dvojici supsidijarnu zaštitu, dok je 247 slučajeva u postupku rješavanja, priopćili su iz MUP-a.

Dosadašnja iskustva integracije

Iz Ureda za ljudska prava ističu da je cilj postupka integracija osoba pod zaštitom u hrvatsko društvo i stvaranje uvjeta za stvarno sudjelovanje tih osoba u svim aspektima gospodarskog, društvenog i kulturnog života.

Centar za mirovne studije (CMS) ocjenjuje da integracija stranaca teče sporo i s mnogo problema. Sociolog s Instituta za migracije i narodnosti Drago Župarić-Iljić kaže da je Hrvatska zadnjih deset godina razvijala svoj sustav azila, i pravno i institucionalno, prilagodila mu dosta zakona i u nekim situacijama išla iznad minimalno propisanih direktiva, ali je primjena u praksi „štekala", pogotovo u smislu omogućavanja integracije ljudima, kaže on.

Tražiteljima azila osigurani su smještaj i tri obroka dnevno, humanitarna pomoć u vidu odjeće i higijenskih potrepština, socijalna pomoć koja iznosi 100 kn mjesečno i hitna medicinska pomoć.

Tražitelji azila osjećaju nedostatak zdravstvene zaštite, a smještaj je prilagođen samcima i djelomično obiteljima, pa nije adekvatan za najranjivije skupine - žrtve trauma i trgovanja ljudima", kažu iz CMS-a i preciziraju da su prihvatilišta smještena na periferiji i kretanje tražitelja azila je otežano jer nemaju plaćen javni prijevoz.

Iako im je osigurano šest mjeseci učenja hrvatskog jezika, ta se praksa počela provoditi tek u ljeto 2015., a zbog procedure u 2016. nije se ni počela provoditi, ističu.

Problemi su veliki i u području obrazovanja, prekvalifikacija i pristupa tržištu rada, kažu iz CMS-a, te problem mogućeg zaposlenja stavljaju na jedno od ključnih mjesta.

Na prigovore kako je i sama Hrvatska izložena velikoj nezaposlenosti, zbog čega iseljava veliki broj mladih, Župarić-Iljić kaže da je to točno, ali da postoji fond u Bruxellesu na koji se može računati.

Dosadašnja iskustva pokazuju da najveći dio politike počiva na entuzijazmu pojedinih službenika u državnom sektoru i ministarstvima te nevladinim organizacijama za ljudska prava, Crvenom križu i sličnima, ističe Župarić-Iljić.

Udruge upozorava na nedostatke međuresorna pa i unutaresorne suradnje a Župarić-Iljić dodaje da ponekad zbog toga udvostručuju poslovi te troše i onako slabi kapaciteti.

Iz dosadašnjih iskustava pokazao se dobrim pristup da su za prevoditelje angažirani ljudi koji su u statusu izbjeglica i koji tako služe kao interkulturni medijator sa sunarodnjacima, kažu.

Uloga stručnjaka i intelektualaca je različita. U početku krize, sredinom rujna 2015. skupina od 454 znanstvenika/ica potpisala je otvoreno pismo u kojem je pozvala na toleranciju, solidarnost i humanost. Na pitanje Hine dekanatu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta o angažmanu stručnjaka toga fakulteta, nije stigao nikakav odgovor. Institut za migracije i narodnosti izradio je prijedlog strateških polazišta za integraciju migranata, budući su na tom području stvari otišle daleko od tradicionalnog asimilacijskog pristupa.

Ključna prepreka za integraciju stranaca je činjenica da je hrvatsko društvo vrlo homogeno i poprilično zatvoreno. Treba jaka politička volja, s druge strane dodatna edukacija i senzibilizacija javnih službi, ali i građana kako bi se izbjeglice mogle osjećati dobrodošlo i prihvaćeno, kažu sugovornici.

Humanizacija ili kriminalizacija izbjeglištva

Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima, jer oni teže svoj život ostvariti u nekoj od razvijenijih europskih zemalja. To pokazuje podatak da se umjesto prvih pedeset, za Hrvatsku javilo samo četiri stranca.

Oni će vjerojatno će biti smješteni u državne stanove u većim gradovima Hrvatske, što je puno bolje nego u napuštene vojne objekte, kako se u početku planiralo, ocjenjuju sugovornici.

Činjenica da se Ministarstvo socijalne politike i mladih izvuklo iz procesa i prebacilo svoju odgovornost na Državni ured za upravljanje državnom imovinom izazvala je kritike među udrugama koje smatraju da smještaj nije samo pitanje prostora nego cijelog niza usluga potrebnih da bi integracija uspjela.

Župarić Iljić ističe da je jedna od važnijih potreba pružanje psiho-socijalne skrbi izbjeglicama, ne samo medicinske nego i psihijatrijske, jer su te osobe često prošle različiti tip trauma.

CMS i akcija Dobrodošli ocjenjuju ugovor EU i Turske oko zadržavanja izbjeglica štetnim i opasnim, ističu mogućnost njegova sloma i otvaranje balkanske i drugih izbjegličkih ruta.

Na mađarsko-srbijanskoj granici ovih dana su se ponovo nakupile stotine izbjeglica. Istodobno, Mađarska je osudila deset izbjeglica na kazne zatvora od jedne do tri godine i vraća većinu izbjeglice Srbiji. Hrvatska, koja je predvidjela promjene zakona kojima bi se kazneno gonilo pomaganje izbjeglicama, početkom srpnja je na nekoliko sati zatvorila granicu sa Srbijom na Batini uz neslužbena objašnjenja da je isprobavana nova ograda.

To nije slika kojom ćemo ljudima pokazati otvorenost, solidarnost i humanost, ističu u CMS-u.

Pojačane napetosti povoljne su za radikaliziranje stavova javnosti i jačanje negativnih osjećaja prema izbjeglicama, kaže Župarić-Iljić i naglašava važnost isticanja primjera pozitivnih praksi suživota i tolerancije etnoreligijskih i kulturnih različitosti, kao što su iskustva Islama u Hrvatskoj.

Crveni križ naglašava da su izbjeglice samo ljudi. Svaki od njih ima svoju priču i svoju patnju, nade i očekivanja da će u Hrvatskoj naći mir, sigurnost i poštovanje, kažu.

Piše: Ivo Lučić