Sudionici ultramaratona Vukovar-Srebrenica stigli su u nedjelju u Srebrenicu u istočnoj Bosni pridružujući se tako obilježavanju 21. obljetnice genocida što su ga u srpnju 1995. nad Bošnjacima počinile vojska i policija bosanskih Srba.

Ovogodišnji peti po redu ultramaraton organiziralo je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Zagreba i Udruga Bošnjaka-branitelja Domovinskog rata Hrvatske a pokrovitelji su mu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Predsjedništvo BiH i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Četvorica maratonaca od kojih su trojica hrvatski branitelji sa statusom invalida u srijedu su krenuli s Ovčare s nakanom da na taj način odaju počast nedužnim ratnim žrtvama Vukovara i Srebrenice.

Maratonci Elvir Rakipović, Duško Štrbac, Robert Kasumović i Dražen Čučić bez problema su pretrčali dionicu dugu 227 kilometara uz prijateljski doček na svim etapama koje su ih vodile pravcem preko Brčkog i Tuzle.

U Srebrenicu je tijekom dana pristiglo i više od pet tisuća sudionika marša mira koji su tog grada stigli stazama kojima su se srebrenički Bošnjaci nakon pada enklave u srpnju 1995. pokušali probiti prema Tuzli pod nadzorom bošnjačke Armije BiH pri čemu su na stotine njih ubijeni ili zarobljeni te potom strijeljani.

Na groblju u memorijalnom centru u Potočarima u ponedjeljak će biti pokopani ostaci 127 žrtava srebreničkog genocida u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka.

Uoči obilježavanja 21. obljetnice tog zločina u nedjelju je održana komemorativna sjednica skupštine općine na kojoj su bošnjački i srpski zastupnici zajednički odali počast žrtvama.

"Okupili smo se da svi zajedno iskažemo poštovanje prema nevino stradalim žrtvama proteklog rata. Žrtvama koje nemaju nacionalnog predznaka isto kao što mi danas ne predstavljamo ni narode ni stranke. Danas smo jednostavno ljudi koji dijele bol i suosjećanje sa onima koji su prije više od 20 godina izgubili svoje najmilije", kazao je općinski načelnik Ćamil Duraković.

Ustrajao je na tome da je Srebrenicu neprimjereno nazivati "gradom mrtvih" ističući kako taj gradić ima budućnost te kako u njemu bez obzira na tešku prošlost ima mjesta za zajednički život Bošnjaka i Srba.