Na suđenju Ivi Sanaderu za afere Hypo i INA-MOL danas svjedoče bivša šefica uprave Janafa Vesna Trnokop Tanta i bivša državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec. One su svjedokinje tužiteljstva, pozvane kako bi pobile svjedočenja Imre Fazakasa i Mikhaila Gucerieva.

Prva svjedoči Nataša Vujec koja je na klupu za svjedoke sjela s vidljivom tremom. Na to joj je sudac Ivan Turudić rekao: 'Nemojte se ništa bojati, neće vam nitko ništa nažao napraviti.'

Ona je radila u Ministarstvu 2010. i 2011. godine. Kaže da je sudjelovala u međuvladinoj komisiji za energetiku i bila je na sastancima s Ruskom Federacijom vezano za pregovore oko sporazuma vezano za Južni tok. 'Južni tok je projekt tvrtke Gazprom, najvećeg proizođača plina u Europi, naziva se Južni tok jer mu je trasa trebala ići preko Crnog mora, zatim Jadranskog mora do Italije. No, pregovori su na kraju došli do rješenja da trasa ide nešto sjevernije, do Austrije.'

Kada ju se pita za projekt Družba Adria kaže da projekt Južni tok nije vezan za taj projekt jer se kod Družbe Adrije radio o transportu nafte, a ne plina. 'No, oba su bila predložena hrvatskoj strani i od 2000. pa nadalje ti projekti nisu bili prihvaćeni od hrvatske strane tako da su ostavljeni u stanje mirovanja. Razlika je što je projekt vezan za Južni tok bio reaktiviran 2010. godine te je potpisan sporazum da Plinacro i Gazprom rade dalje na tom projektu. Ruska strana je imala interes da glavna trasa ide kroz Hrvatsku, ali je to na kraju izbačeno iz ruskog plana. Sporazum je tako napisan i sastavljen da je omogućavao promjenu plana', rekla je Vujec.

Pregovori za Družbu Adria odvijali se 2002. godine, u njima Vujec nije sudjelovala, ali je kasnije vidjela ugovore: 'Bio je tu međukompanijski ugovor od lipnja 2002., a nakon toga se sklopio i međudržavni sporazum koji je garancija i podrška kompanijama da pojedina država neće raditi smetnje jedna drugoj u transportu nafte. Ruskoj Federaciji bilo je stao do toga pa je to sve trebalo biti objedinjeno i dogovoreno od strane država potpisnica i grantiranje sigurnog obavljanja tog posla. Janaf je bio nositelj projekta s hrvatske strane', rekla je svjedokinja.

Janaf je, kaže, počeo raditi na projektu 2005.godine, tada je naručena studija utjecaja na okoliš koja nije prošla javnu raspravu. Ministarstvo zaštite okoliša se protivilo tom projektu, Janaf ih je tužio Upravnom sudu, a kako je taj postupak bio dugo u tijeku tada je zamro i cijeli projekt.

Vujec kaže da je ona 2010. bila u razgovorima o tim projektima jer je hrvatska strana dala inicijatvu za oživljavanje Družbe Adria nakon potpisivanja ugovora o Južnom toku koji je bio interes Janafa. 'Pokrenut je razgovor vezan za suradnju oko Družbe Adria, ali ruska strana nije iskazala interes a to s obzirom na promijenjene okolnosti. Kao temu za međudržavne razgovore oni na prvom sastanku nisu stavili tu temu na dnevni red zbog čega nismo ni mi sljedeći puta kada smo se sastali.'

Taj projekt je zamrznut radi nepovoljne studije utjecaja na okoliš. Nije znala kakav je bio stav Sanadera o tom projektu, ali kaže da je Jadranka Kosor u kampanji 2005. godine govorila da je protiv tog projekta.

Tužiteljica je pitala i za projekt LNG terminala na Krku i to koje je zemljište predviđeno za izgradnju tog terminala: 'Za izgradnjuje bilo predviđeno zemljište u vlasništvu Diokija, odnosno Roberta Ježića. Ta lokacija izabrana je kao najpovoljnija za terminal a ušla je u prostorni plan. Vlada je naručila izradu studije za najpovoljniju lokaciju i Vlada je prihvatila tu lokaciju 2008. godine', rekla je Vujec koja misli da je to zemljište još uvijek u vlasništvu Diokija.

Na unakrsno ispitivanje odvjetnika Čede Prodanovića kaže da je radila u Ini od 1992. do 2007. godine. Rekla je da je radila na LNG terminalu kao član pravno-komercijalne grupe. 'Sudjelovala sam u tome sve dok konzorcij od stranih kompanija nije odlučio prestati s radom u grupama i dok nije osnovao tvrtku Adria LNG d.o.o. Nakon toga nisam sudjelovala u projektu te sam prešla u HEP.'