U Hrvatskoj se u registru pedofila, koji se od početka godine vodi u Ministarstvu pravosuđa, nalazi 705 pravomoćno osuđenih zbog seksualnih delikata na štetu djece, a među njima je i 14 žena. Osuđenim seksualnim zlostavljačima djece izrečena je 791 presuda, što znači da su neki od njih više puta osuđivani, piše vecernji.hr

No, je li registar pedofila ispunio svrhu da ga koriste sve ustanove i poslodavci koji zapošljavaju osobe koje rade na poslovima na kojima su u stalnom kontaktu s djecom, teško je reći jer nam u Ministarstvu pravosuđa nisu mogli reći koliko su dobili upita o tome nalazi li se neka osoba u registru pedofila od početka godine, otkako je registar zaživio. Iz Ministarstva pravosuđa kažu da registar pedofila funkcionira, da im upiti ustanova i onih koji zapošljavaju osobe na poslovima s djecom stižu, ali da ne mogu reći točan broj jer, kažu, škole primjerice traže i provjeru iz kaznene evidencije. Inače, među osuđenim pedofilima je 651 hrvatski državljanin.

Brisanje iz registra

Kada se gledaju kaznena djela zbog kojih su seksualni zlostavljači djece osuđeni, najviše presuda izrečeno je zbog bludnih radnji na štetu djece, njih čak 379.

Potom je izrečeno 127 presuda zbog zadovoljavanja pohote, 99 presuda zbog spolnog odnosa s djecom te njih 91 zbog iskorištavanja djece za pornografiju i 87 presuda zbog dječje pornografije na računalnom sustavu.

Osuđene osobe ne ostaju u registru zauvijek jer imaju pravo na rehabilitaciju pa se nakon nekog vremena, roka koji zakon propisuje, brišu iz registra.

Sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Petö Kujundžić smatra da registar pedofila, uređen Zakonom o kaznenoj evidenciji i pravnim posljedicama osude, nije zaživio jer:

- Zaštita djece nije postignuta njegovim osnivanjem jer ustanove i druge osobe koje zapošljavaju one koji su u kontaktu s djecom, prema Zakonu o kaznenoj evidenciji, mogu, a ne piše da moraju, provjeravati nalazi li se određena osoba u registru. Hoće li privatni vrtići, ako to ne moraju, provjeravati zaposlenike nalaze li se u registru?

Nadzor nad pedofilima

Dakle, zadovoljili smo samo formu - kaže sutkinja Petö Kujundžić, koja drži da je i propust što nije propisan policijski nadzor ili probacijske službe nad pedofilima nakon što odsluže kaznu, tako da ih se obiđe, da se zna gdje stanuju, što rade. Inače, pravo uvida u registar nemaju građani kako bi primjerice iz znatiželje ili nekog drugog razloga saznali je li im susjed pedofil, nego samo ustanove i fizičke osobe koje zapošljavaju ljude na poslovima na kojima su u kontaktu s djecom.

vecernji.hr