Sve češće se kao pravac hrvatskog turizma spominje obuzdavanje njegove masovnosti. U tom slučaju bi jedna od važnih grana bila ona koja već sada donosi više od 800 milijuna kuna prihoda. Nautički turizam jest budućnost, ali da bi se dalje razvijao, nužne su izmjene zakona.

U 142 luke nautičkog turizma u šest jadranskih županija prošle godine ostvareno je ukupno 857 milijuna kuna prihoda. Dobar dio tog kolača donijela je i Zadarska županija u kojoj se nalazi najviše nautičkih luka. U te luke je u odnosu na lanjskih prvih sedam mjeseci stiglo 8 % manje nautičara, a noćenja je 7 % manje nego u istom razdoblju 2018. godine. Službeni su to podaci Turističke zajednice Zadarske županije. Iznenađena tim minusima je i direktorica Mihaela Kadija, ali se nada boljim brojkama u nastavku godine:

"Naše iskustvo pokazuje da se ipak ti sistemi naknadno korigiraju pa ćemo još pričekati s ocjenom sezone, ali i na kraju sezone razgovarati s većim kompanijama, vidjeti kakve su njihove ocjene i zašto se dogodio taj pad."

Zaposleni u nautičkom turizmu ne žele pred mikrofone, ali više njih iz različitih tvrtki ističe da su zadovoljni sezonom, neki čak tvrde - nikad nisu poslovali bolje. Uvidom u brojke lokalnih turističkih zajednica uočava se da se broj dolazaka i noćenja u plovnim objektima u prvih sedam mjeseci prepolovio u Zatonu i Preku, a plus u odnosu na lani bilježe Zadar, Kukljica i Pag. Minus, doduše manji nego u Zadarskoj županiji, bilježi čitava Hrvatska, kaže Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma. Riječ je o tri do četiri posto:

"Očekujemo da ćemo imati jako dobar osmi mjesec i postsezonu. Tako da nas čeka sigurno uzbudljiva turistička godina, gdje ćemo - po našim procjenama - zaključiti godinu s istim rezultatima kao i prošle godine ili čak s laganim povećanjem."

Mjesta panici nema, uvjerava i predsjednik Udruženja marina HGK, Sean Lisjak. Ostatak sezone pokrit će dosadašnji manjak, a minusi u noćenjima i dolascima i tako ne znače da nautičar manje troše. Naprotiv, nautičar na charter plovilu dnevno troši 183 eura. Prosječni turist u danu potroši 79 eura. Ali da bi se potrošnja nautičara povećavala, potrebno im je dati luksuzne sadržaje i pobjeći od etikete masovnog turizma. A to je, ističe Lisjak, potrebno prvo zakonski regulirati:

"Ono što nam nedostaje su dodatni sadržaji. Dakle, potrošnja koja se može generirati kroz marine u malo luksuznijim trgovinama i restoranima. To je moguće ostvariti kvalitetnim rješenjima Zakona o pomorskom dobru, gdje ćete - kao koncesionar - zaštititi svoju investiciju kroz tijek godina, gdje će se to amortizirati, gdje će se ostvariti povrat investicije."

Preduvjet svakog napretka u najprofitabilnijoj turističkoj grani je izglasavanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Time će se, uvjereni su sugovornici, više ulagati u nautiku, dolazit će bogatiji klijenti, a masovni turizam nam neće biti potreban. Tada ni minusi u dolascima i noćenjima u Zadarskoj županiji, županiji s najviše nautičkih luka, neće biti problem.