Slom i pad najvećeg hrvatskog koncerna pažljivo se prati i izvan Lijepe naše i regije, a njemački analitičari smatraju da bi slom prezaduženog Agrokora mogao izazvati mnogo veću i dublju krizu.

“Slom najvećega hrvatskoga privatnog poduzeća Agrokora mogao bi u ponor sa sobom povući i vladu u Zagrebu, više banaka kao i kooperante”, prenosi Deutsche Welle komentar utjecajnih njemačkih dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung koje ističu da Agrokorovi dugovi iznose šest milijardi eura, što je gotovo cijeli promet kompanije u 2016. ili 15 posto ukupnog hrvatskog BDP-a.

Citira se i stručnjak Raiffeisen Researcha Günther Deuber koji ističe “čudne poslovne poteze i moguću korupciju”.

“Agrokor je uslijed duge i teške recesije u Hrvatskoj dospio u krizu. Tek 2019. ili 2020. će (hrvatski) BDP doseći razinu iz 2007. Kod privatne potrošnje – a ona je presudna za trgovinu na malo – to će se vjerojatno dogoditi tek 2020. godine”, smatra Deuber.

On kao uzroke krize Agrokora navodi agresivnu ekspanziju koncerna financiranu kreditima te činjenicu da brojni zajmodavci nisu uopće imali pregled “netransparentne strukture” kompanije. Pritom ističe kako su Agrokorov put u preveliko zaduženje olakšale i ruske banke koje su “kao glavni kreditor htjele po svaku cijenu širiti se u jugoistočnoj Europi”.

No, Deuber smatra da bi ovaj slučaj mogao imati i pozitivne posljedice.

“U Hrvatskoj se načelno premalo dogodilo kako bi se smanjilo (državno) zaduženje. Pod tim aspektom slučaj Agrokor treba promatrati kao dio prirodnog procesa čišćenja. Likvidacija bi srednjoročno i dugoročno mogla smanjiti vanjske dugove te ojačati moral plaćanja i tržišta”, smatra njemački analitičar.

'Raspad vladajuće koalicije ne mora biti loš'

Također, ističe Deuber, kriza bi, što se tiče utjecaja na male banke, mogla poslužiti kao “katalizator za nužno potrebnu konsolidaciju”.

“Ona i slabu (hrvatsku) vladu dovodi pod pritisak. Ona ne može više bolju fiskalnu situaciju proteklih mjeseci tako zloupotrebljavati da troši više novca. O tomu Deuber kaže: Aktualna koalicija bi se mogla raspasti, što samo po sebi ne mora uopće biti loše za Hrvatsku”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Još se dodaje kako bi u tom “prirodnom pocesu čišćenja” mogla biti uklonjena netransparentna isprepletenost, odgovorni bi mogli biti kažnjeni, a vjerovnici postati oprezniji.

“Vrijeme je za ‘poštene trgovce’ u Hrvatskoj”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.