U povodu 27. Međunarodnog tjedna dojenja, Ministarstvo zdravstva i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavili su u utorak projekt osnivanja prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj čija se realizacija očekuje iduće godine u sklopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a procjenjena vrijednost ulaganja iznosi oko dva milijuna kuna.

"Banke humanog mlijeka su neprofitne organizacije za prikupljanje, ispitivanje, obradu, čuvanje i distribuciju humanog mlijeka, a organiziranjem banke humanog mlijeka osigurava se kvaliteta preživljavanja svoj prijevremeno rođenoj djeci kao i bolesnoj novorođenčadi koja iz medicinskih razloga nisu u mogućnosti biti hranjena mlijekom svoje majke", naglasila je na konferenciji za novinare pomoćnica ministra zdravstva Ružica Palić Kramarić.

U Hrvatskoj se 2000 djece rodi prijevremeno, u svijetu umire oko 1,1 milijun nedonošene djece

Predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić navela je da se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku 2000 djece rodi prijevremeno, a njih 400 treba intenzivnu liječničku skrb.

"Majčino mlijeko jedan je od najdragocjenijih resursa našeg planeta, ono je ključno za njihovo preživljavanje i razvoj. Ono je zlatni standard u prehrani najmlađih i od vitalne važnosti za svako, a posebno prijevremeno rođeno dijete", naglasila je.

Nacionalna koordinatorica za program promicanja dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege Anita Pavičić Bošnjak navela je da je u svijetu svako deseto novorođenče prijevremeno rođeno, a posebno su osjetljivi na različite bolesti i povećanu smrtnost. Godišnje u svijetu umire oko 1,1 milijun nedonošene djece.

Pavičić Bošnjak je navela procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da dojenje i kontakt s kože na kožu može spasiti 450.000 nedonoščadi diljem svijeta.

"Majčino mlijeko ima značajnu ulogu u prehrani nedonoščadi ne samo zbog svojih nutritivnih prehrambenih vrijednosti, već i zbog imunološke zaštitne uloge. Djeca koja se hrane majčinim ili doniranim ljudskim mlijekom manje su sklona teškim infekcijama u novorođenačkoj dobi kao što su sepsa ili teška upala crijevne sluznice. Ta djeca imaju i bolji neurorazvojni ishodi, bolji kognitivni razvoj, a kasnije smanjenu učestalost pretilosti, dijabetesa i zaštitu od brojnih infektivnih bolesti", istaknula je.

Istraživanja su, naglasila je, pokazala da banke mlijeka značajno doprinose boljoj skrbi nedonoščadi u jediniciama intenzivnog neonatalnog liječenja zbog toga što se smanjuje uporaba zamjenskog mlijeka, zato što ta djeca ostvaruju pozitivne učinke na zdravlje i smanjuju se troškovi zdravstvene skrbi.

40 posto naše nedonoščadi se ne hrani majčinim mlijekom

"Anketa provedena 2013. u svim jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja pokazala je da se isključivo doji pri otpustu oko 60 posto djece što znači da se još uvijek 40 posto naše nedonoščadi ne hrani majčinim mlijekom i to želimo promijeniti", kazala je Pavičić Bošnjak, pozvavši sve da podrže akciju osnivanja prve banke mlijeka.

Voditeljica radne skupine za osnivanje banke humanog mlijeka Dinka Barić pojasnila je da banka svojim djelovanjem omogućava majkama koje imaju višak svoga mlijeka da ga daruju u banku gdje će se ono, nakon što se testira i analizira, moći sigurno distribuirati i dati svima onima kojima je potrebno - prijevremeno rođenoj djeci i životno ugroženoj novorođenčadi.

Kazala je da banke za cilj imaju podržati dojenje, utjecati na više stope dojenja, osigurati dovoljnu količinu mlijeka za svu prijevremeno rođenu djecu i osigurati kvalitetu mlijeka i održivost sustava humanog mlijeka.

Put prema ovoj inicijativi osnivanja prve banke mlijeka u Hrvatskoj započela je udruga RODA 2012., a prema Strateškom planu Ministarstva zdravstva 2018.-2020. otvaranje prve banke mlijeka očekuje se u 2018. godini.

U Europi danas ima 214 banaka mlijeka, a među susjednim zemljama najviše ih djeluje u Italiji, njih 30.

UNICEF će osigurati financijsku i tehničku podršku za ovu investiciju te će 9. i 10. rujna organizirati humanitarnu utrku Mliječna staza kako bi osigurali "start" prve banke humanitarnog mlijeka u Hrvatskoj.