Donedavno se, međutim, velik dio zarade ostvarivao proizvodnjom industrijske soli, međutim to je prošlo svršeno vrijeme jer cestari krupnu sol kupuju od uvoznika

"Solana Pag" orijentirala se, silom prilika, samo na proizvodnju konzumne soli koju prodaje na hrvatskom tržištu, ali je i izvozi u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i nešto manje u Mađarsku, Austriju i Poljsku.

Donedavno se, međutim, velik dio zarade ostvarivao proizvodnjom industrijske soli, međutim to je prošlo svršeno vrijeme jer cestari krupnu sol kupuju od uvoznika. Uvozna industrijska sol je, naime, jeftinija od domaće.

"Solana Pag" je prestala s proizvodnjom industrijske soli jer je cijena proizvodnje gotovo jednaka prodajnoj cijeni. Tako je izgubljen velik dio tržišnog kolača, a zarada umjesto u hrvatske solane, odlazi u Tunis. Zbog problema s kojima se susreću, solane u Pagu, Ninu i Stonu su se udružile u Udrugu hrvatskih solana.

Na čelu Udruge je Ivo Fabijanić, nekadašnji saborski zastupnik. Fabijanić navodi kako je Udruga već i s prijašnjom Vladom razgovarala o svojem programu očuvanja i revitalizacije hrvatskih solana, a razgovore će nastaviti i s novom Vladom. U međuvremenu su predstavnici Udruge bili kod predsjednika RH Stjepana Mesića.

"Predsjednik Mesić nas je saslušao, pojasnili smo mu naš program i iznijeli probleme s kojima se susrećemo," kaže Fabijanić. "Predsjednik Mesić nam je dao potporu u našim nastojanjima da sačuvamo hrvatske solane koje su velika vrijednost ne samo za područja na kojima se nalaze, nego i za cijelu Hrvatsku."

Ivo Fabijanić, predsjednik Udruhe hrvatskih solana (Foto: Josip Portada)

Program zaštite solana je sveobuhvatan i vrlo temeljit. "Među ostalim, želimo da se domaće solane promatraju kroz dva segmenta, kroz onaj kulturološki kojeg svaka od tri hrvatske solane ima, te onaj proizvodni," kaže Fabijanić.

"Kulturološki segment može izvanredno funkcionirati u turističkom smislu jer su solane vrlo atraktivne. Treba se samo sjetiti Salzburga gdje je od solane napravljena velika turistička atrakcija. S druge strane želimo da se solanama kvalitetnije pristupi s industrijskog, proizvodnog aspekta, kako bi se u njima održala proizvodnja."

Domaći solari smatraju kako se država slabo brine o solanama, za razliku od, primjerice, država članica EU-a koje imaju solane i u njih ulažu velik novac.

Nemalo su se hrvatski solari iznenadili kada je solana u Portorožu, odmah po ulasku Slovenije u EU, dobila 300. 000 eura od države i 700. 000 eura od Europske unije. Kada bi dobili i puno manje, hrvatski bi solari bili prezadovoljni.

Ovako, u jakoj konkurenciji uvozne soli, trude se barem opstati. Općenito se procjenjuje kako sve raspoložive mogućnosti nisu iskorištene. Golemi bazeni "Solane Pag" prostiru se na površini od oko 250 hektara, izuzetno su atraktivni, no nažalost, uopće se ne koriste u turističke svrhe.

"Solana Pag" ima oko stotinu radnika i godišnje može proizvesti 20.000 tona soli, no proizvodi se puno manje jer se domaća sol teško prodaje. U solani se trude kako bi na razne načine povećali prodaju konzumne soli pa proizvode začinsku sol s dodacima raznog bilja, sol za perilice suđa "Pagomat" i sol za kupanje "Olea" s dodatkom prirodnih eteričnih ulja što se preporuča onima koji imaju problema s reumom.

Svi su ti pokušaji hvalevrijedni, međutim, najveću je zaradu solana ostvarivala proizvodnjom industrijske soli, a danas se takva sol više uopće ne proizvodi.