Prema sadašnjim trendovima, do 2050. godine broj starijih od 65 godina trebao bi se udvostručiti te bi njihov udio u ukupnoj populaciji iznosio 30 posto

Nastave li se sadašnji, nepovoljni, demografski trendovi, većina europskog stanovništva do 2020. godine bit će starija od 40 godina. Na taj je problem nedavno na sastanku Europske komisije u Bruxellesu upozorio europski povjerenik za gospodarstvo Joaquin Almunia.

Dinamika europskog stanovništva, istaknuo je, bit će znatno narušena ako se rješavanju problema starenja stanovništva i smanjenja radne snage ne pristupi na dosljedniji način. Ujedno, prema sadašnjim trendovima, do 2050. godine broj starijih od 65 godina trebao bi se udvostručiti te bi njihov udio u ukupnoj populaciji iznosio 30 posto.

Tada bi jednog umirovljenika, umjesto dosadašnjih četiri zaposlena, uzdržavala samo dva. Koliko god je dugovječnost dobra vijest za stanovništvo, Almunia je upozorio da ona nosi rizik za održivost socijalnog sustava, a velik pad broja radnika u budućnosti bi mogao izazvati značajan nedostatak radne snage.

Da bi se tome doskočilo, treba donijeti konkretne mjere kojima bi se poticalo osnivanje fondova za suočavanje s posljedicama demografskih promjena, veće zapošljavanje žena, mladih i starijih radnika te mirovinske reforme i dugoročna zdravstvena skrb.

U svakoj bi državi, istaknuo je Almunia, trebalo proširiti svijest o nužnosti cjeloživotnog obrazovanja te građanima pružiti priliku za rad tijekom cijelog radnog vijeka. Ukazao je i na važnost migracija koje, unatoč svemu, pridonose konkurentnosti europskog tržišta rada.

Na problem povećanja udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu upozoravaju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Voditelj Odjela analitike Darko Oračić naglašava da to dovodi do povećanja fiskalnih izdataka za starosne mirovine i zdravstvenu skrb, odnosno do njihove nezadovoljavajuće razine.

Rješavanje problema uzdržavanja starog stanovništva je svakako povećanje radne snage, odnosno poticanje zaposlenosti, naglašava Oračić. Analize pokazuju, ističe on, da je obrazovanje ključno za participaciju stanovništva u radnoj snazi, osobito žena. Dakle, početno obrazovanje te cjeloživotno učenje bitno povećavaju radnu snagu uopće i žensku radnu snagu posebice.

»U oba aspekta, međutim, Hrvatska znatno zaostaje za Europskom unijom. Primjerice, u Hrvatskoj samo 16 posto stanovništva u dobi od 25 do 54 godine ima završeno tercijarno obrazovanje, dok u EU taj udio iznosi 24,4 posto. Sudjelovanje u cjeloživotnom učenju također je znatno manje nego u EU«, kaže Oračić.