Gledano po zemljama, najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine te Srbije

Iako je broj nezaposlenih u ovoj godini porastao, hrvatski poslodavci još uvijek ne mogu na domaćem tržištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. I dok neki godinama na Zavodu za zapošljavanje čekaju posao za koji je potrebna, na primjer, završena ekonomska škola ili gimnazija, Hrvatska, među ostalim, uvozi pastire, zidare, kuhare i masere, piše Vjesnik

Za ovu je godinu odobrena kvota od 7877 radnih dozvola za strance, a većina tih dozvola odnosi se na sektor građevinarstva, brodogradnje te turizma i ugostiteljstva.

Pritom se polovica radnih dozvola odnosi na produljenje postojećih dozvola za radnike koji već rade u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima, do kraja srpnja Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 1930 novih radnih dozvola. Među stranim radnicima prednjače građevinari, za koje je predviđeno 2510 dozvola.

U prvih sedam mjeseci zaposlen je 631 zidar, 453 tesara, 199 elektrozavarivača te 182 armirača. Osim njih, što se graditeljstva tiče, na hrvatskom tržištu rada posao su pronašla i dva strana vozača teretnog vozila u međunarodnom prometu, jedan bagerist te 'uvozni' betonirci, brodomonteri, brodocjevari i brusači.

Uz građevinare, 160 radnih dozvola podijeljeno je u turizmu te još 10 za sezonske radnike. Među njima su zaposleni turistički animatori, kuhari nacionalnih kuhinja, instruktori ronjenja te maseri posebnih vrsta masaža. Strani radnici uobičajeni su i u djelatnosti kulture, pa je tako izdano 10 dozvola baletnim umjetnicima, devet dozvola orkestralnim umjetnicima, a po jedna dozvola izdana je profesorima baleta, violine te defektologije.

Devet radnih dozvola izdano je doktorima medicine, tri magistrima farmacije te jedna doktoru kiropraktike. Zanimljivo je da su radnu dozvolu za rad u Hrvatskoj, koja trenutačno ima oko 250.000 nezaposlenih, dobila i tri puhača stakla te jedan dizajner. Još je zanimljivije da smo uvezli 55 pomoćnih ratara i stočara. Točnije, izdano je 30 radnih dozvola za pomoćne ratare te 25 za pastire.

Gledano po zemljama, najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine te Srbije. Slijede radnici iz Italije, Austrije, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rusije te Češke. Osim određenih godišnjih kvota, radne dozvole strancima izdaju se i za osam posebnih kategorija stranaca, a ove ih je godine izdano 1544. Riječ je o dnevnim migrantima, radnicima i članovima njihovih obitelji čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima te strancima koji su u Hrvatsku premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava.

Iako je svojedobna izjava predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića da u dogledno vrijeme moramo uvesti milijun stranih radnika zazvučala šokantno te izazvala bujicu oprečnih reakcija, pokazalo se kako Hrvatska i u vrijeme recesije te rasta nezaposlenosti ima potrebe za stranim radnicima. Neusklađenost ponude i potražnje potvrdila je i ovogodišnja turistička sezona u kojoj je ponovno nedostajalo kvalitetnih kadrova, iako je broj nezaposlenih u zemlji, nakon što je pet godina zaredom padao, počeo rasti.

Godišnje kvote za strance utvrđuju se od 2004.
Hrvatska je 2004. godine počela utvrđivati godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća najviše je zahtjeva za izdavanje radnih dozvola podneseno za deficitarna zanimanja niže i srednje stručne spreme, kao što su zidari, tesari ili zavarivači. Kasnije se postupno počeo povećavati broj radnih dozvola za one koji imaju višu ili visoku stručnu spremu, primjerice, menadžere ili prokuriste. Najviše radnih dozvola za strance sa završenom srednjom stručnom spremom izdaje se u sektorima građevinarstva, brodogradnje, turizma te ugostiteljstva. Strani radnici s visokom stručnom spremom najviše se, pak, zapošljavaju na rukovodećim položajima trgovačkih društava, u stranim predstavništvima te kao predavači stranih jezika i prevoditelji.