Prema mišljenju Standard & Poor'sa najizloženije su zemlje istočne Europe

Europska tržišta u nastajanju, odnosno zemlje istočne i srednje Europe s ubrzanim gospodarskim rastom, mogle bi biti znatno pogođenije globalnom svjetskom krizom u odnosu na ostala svjetska brzorastuća tržišta, smatraju analitičari kuće za dodjeljivanje kreditnog rejtinga Standard & Poor's.

Kako će ulagači postajati osjetljivi na rizik uz izraženo manji obujam kreditnih aktivnosti na tržištu, smanjivat će se i ulaganja u zemlje koje posljednjih godina bilježe visoke stope rasta. Međutim, države koje u velikoj mjeri ovise o dotoku stranog kapitala, napose one koje time financiraju neravnotežu u platnoj bilanci, najosjetljivije su na krizu proizašlu iz sloma američkog hipotekarnog tržišta.

Prema mišljenju Standard & Poor'sa najizloženije su zemlje istočne Europe, dok su zemlje Azije i Latinske Amerike u znatno boljem položaju zahvaljujući vanjskotrgovinskim suficitima te velikim deviznim rezervama.

Do tog su zaključka analitičari S&P-a došli među ostalim pomoću svog indeksa ranjivosti likvidnosti (LVI) koji uključuje državni dug kao postotak BDP-a, stavke vezane uz vanjsko financiranje poput kamata na vanjski dug ili pak količine kratkoročnog zaduženja, odnos izravnih stranih ulaganja i deviznih rezervi, stanje tekućeg računa i slično.

U razmatranje je uzeto 40 zemalja svijeta, a analiza je pokazala kako su gotovo sve ugrožene zemlje iz Europe, kojima treba pridodati Libanon i Južnoafričku Republiku. Zemlje koje bi mogle biti najviše pogođene globalnom kreditnom krizom su Rumunjska, Libanon i Turska, a slijede Letonija, Mađarska, Bugarska, Poljska...

S druge pak strane Čile je najmanje izložen negativnim kretanjima u svjetskom gospodarstvu zahvaljujući iznimno dobrom stanju u platnoj bilanci. Uz bok Čileu je Kina, a dobro su osigurani i Venezuela, Trinidad i Tobago te Nigerija. Izvoznica nafte Rusija jedina je među europskim zemljama svrstana u skupinu manje izloženih zemalja. Prema očekivanjima S&P-a, ove će godine brzorastuće europske zemlje imati deficit tekućeg računa platne bilance od oko 3 posto, dok će zemlje Latinske Amerike i Azije imati suficit od 1,9 posto.