U Konzumu, najvećem hrvatskom maloprodajnom lancu, ponavljaju kako je stopa profita znatno niža od one koju ostvaruju trgovci u drugim državama

Posljednjih smo tjedana svjedoci stalnog rasta cijena, rekordnog stupnja inflacije i pokušaja Vlade da se raznim mjerama ublaže poskupljenja i obuzda inflatorni pritisak koji nije specifičan problem samo Hrvatske.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prehranbeni proizvodi i bezalkoholna pića u godinu dana poskupjeli su čak 13,1 posto od čega su kruh i žitarice narasli 14 posto, meso i riba 18 posto, a mlijeko, sir i jaja 17,1 posto. Najviši porast bilježe cijene ulja i masti 32,6 posto, kao i voće 28,9 posto, dok je povrće poskupjelo manje od rasta inflacije, odnosno 6,3 posto.

Velike se rasprave vode i oko trgovačkih marži, koje su prema nekima presudne za ovako visoke cijene, dok se trgovci s druge strane opravdavaju kako su poskupljenja uglavnom uzrokovana povećanjem ulaznih cijena, odnosno cijena dobovljača. Pokušali smo doznati kolike su zapravo marže trgovaca na pojedine proizvode, od prehrambenih proizvoda do obuće i odjeće.

S obzirom da se radi o poslovnoj tajni trgovaca, informacije koje smo dobili uglavnom su neslužbene, no može se zaključiti kako su trgovačke marže u trgovinama takozvane široke potrošnje i osnovnih životnih potrepština najmanje, dok su najviše u slučajevima trgovine cipelama i odjevnih predmeta.

Iz većine velikih trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj odgovor je gotovo jednoglasan, marže s kojima posluju daleko su manje od onih u zemljama zapadne Europe, a sva poskupljenja uzrokovana su povećanjem nabavnih cijena proizvoda. Naglašavaju i kako su čak smanjenjem vlastitih marži nastojali ublažiti poskupljenja i biti konkurentni.

U Konzumu, najvećem hrvatskom maloprodajnom lancu, ponavljaju kako je stopa profita znatno niža od one koju ostvaruju trgovci u drugim državama. Primjerice, stopa profita u trgovini u nas kreće se oko 1,69 posto, dok je ona u zemljama zapadne Europe između 4 i 6 posto.

Sličan smo odgovor dobili i na kiosku Tiska, gdje se prema neslužbenim podacima marže kreću oko 8 posto. Nešto su više marže u malim trgovinama mješovitom robom, oko 10 posto, no to je razumljivo jer uvjeti i cijene po kojima od veletrgovaca nabavljaju robu ne omogućavaju malim trgovcima jednake cijene kao u velikim trgovačkim lancima.

Malo je drugačija priča kod trgovaca obućom i odjećom kod kojih marža zna biti i do 300 posto. Nekoliko je razloga za tako visoke trgovačke marže. Prije svega tržište koje formira cijenu, pa ukoliko konkurencija prodaje cipele po 1000 kuna, konkurencija ne može biti puno ispod te cijene jer kupci sumnjaju u njezinu kvalitetu, objašnjavaju nam u jednoj zagrebačkoj trgovini cipelama. Većina zastupništva renomiranih modnih marki drži cijene koje su određene ugovorima s proizvođačima, jer su im cijene uglavnom jednake u cijeloj Europi, pa je iluzorno očekivati da primjerice Lacoste majica košta u Milanu 100 eura, a u Zagrebu 50 posto manje, iako bi prema nabavnoj cijeni koju smo neslužbeno saznali mogla koštati i manje.