Neradni dani
Pola milijuna hrvatskih radnika na produljenom odmoru
Ni poslodavci ni sindikati nemaju podatke o tome koliko će zaposlenih na produljeni odmor
Ove godine božićni i novogodišnji blagdani lijepo padaju, oba u četvrtak. Uz vješto spajanje dva blagdana s danima godišnjeg odmora te još i Sveta tri kralja 6. siječnja (utorak), sa samo osam dana godišnjeg odmora zaposleni se može odmarati čak 18 dana - od 20. prosinca do 7. siječnja, piše Vjesnik
Kraća varijanta odmora može trajati 13 dana, od Božića do 7. siječnja, a tako se s pet dana godišnjeg odmora spoje sva tri blagdana. S četiri dana godišnjeg odmora od Božića do 5. siječnja ukupan odmor traje 11 dana. S tri dana godišnjega od Božića do 2. siječnja odmor traje osam dana. Najlošija je varijanta spajati Novu godinu i Sveta tri kralja, jer se s tri dana godišnjega ukupno ne radi samo šest dana.
Ni poslodavci ni sindikati nemaju podatke o tome koliko će zaposlenih na produljeni odmor u bilo kojoj od ovih varijanti, no procjenjuje se da ih neće biti manje nego lani kada je jedanaestodnevni predah od posla koristilo oko pola milijuna radnika. Praksa spajanja blagdana u zapadnim zemljama uvriježila se i kod nas, jer je to isplativo i praktično za poslodavce, a svakako koristan odmor za radnike. Poslodavac uštedi na fiksnim troškovima poput energije, a po uredima dan prije praznika ljudi više telefoniraju nego što rade te ranije odlaze s posla.
»Spajanje blagdana pozitivno je za poslodavce, ali dobro i poželjno za radnike da bi se odmorili u krugu obitelji«, kaže gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula. Sve više tvrtki i kod nas u godišnje planove poslovanja već početkom godine uračunavaju blagdane kao kolektivni godišnji odmor. Pritom ne trpe gubitke, jer je posao unaprijed odrađen i kroz prekovremene sate.
Dani koji se spajaju s blagdanima radnici koriste kao dane godišnjeg odmora ili slobodne dane za odrađeni prekovremeni rad. Dugi odmor za radnike je pravi božićni dar, jer mogu u miru odraditi šoping, ispeći kolače i opustiti se u društvu obitelji i dragih prijatelja.
Priliku za dugi odmor nemaju mnoge javne službe, no uz organiziranje dežurstava ipak dio zaposlenih može, s danima godišnjeg odmora, spojiti blagdane.
I ove će blagdane odraditi trgovci i ugostitelji i teško da će moći uzeti godišnji u vrijeme kada je najveći promet i zarada.
Blagdanska 2009. u znaku petka
Sljedeća godina nije baš najsretnija za spajanje blagdana, ali donosi nekoliko produljenih vikenda. Tri blagdana padaju u petak - Međunarodni praznik rada 1. svibnja te Božić i Nova godina. Prva prilika za spajanje blagdana je lipanj, kada 22. lipnja pada u ponedjeljak, a 25. lipnja u četvrtak, pa se može spojiti cijeli tjedan. Sljedeće su prilike za spajanje blagdana 8. listopada, koji je u četvrtak, te 5. kolovoza, koji pada u srijedu. Velika Gospa je u subotu, a Svi sveti u nedjelju.
Vezane vijesti
-
Radnici sve šutke podnose, u strahu da će ostati bez radnog mjesta u jeku gospodarske krize
-
Spajanje blagdana i neradnih dana u Hrvatskoj sve sofisticiranija praksa
-
Ljeto neumitno ide svome kraju, a time i vrijeme kad većina građana uzima godišnje odmore. Prema službenim statistikama, više od polovice Hrvata ne može si priuštiti odlazak na more
-
Godišnji odmor potreban je svakoj zaposlenoj osobi. Odmak od posla i uobičajenih navika, promjena mjesta boravka i nove aktivnosti nužni su za fizičko i psihičko zdravlje.
Izdvojeno
-
Istezanje svako jutro može poboljšati fleksibilnost i opskrbiti vas energijom za dan koji je pred vama. Većina ljudi ima potrebu protegnuti se nakon buđenja kako bi ublažili ukočenost zglobova i poboljšali cirkulaciju.
-
Gostujući kod Mile Moralić u Točki na tjedan, predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin otkrila je što najviše zamjera aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću
-
Širom Izraela u nedjelju su se oglasile sirene nakon čega je uslijedilo više raketnih napada iz smjera Libanona u kojima je ranjeno više ljudi, objavila je izraelska vojska.
-
Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Reci što misliš!