Godišnji odmor potreban je svakoj zaposlenoj osobi. Odmak od posla i uobičajenih navika, promjena mjesta boravka i nove aktivnosti nužni su za fizičko i psihičko zdravlje.

Time se revitalizira cijeli organizam i pune baterije za cijelu godinu.
Na godišnjem odmoru najbolje je raditi ono što bismo radili tijekom godine, a ne stignemo ili pak da ne radimo ono što nas opterećuje, ističe psihologonja Irena Pastuović Terze u razgovoru za Prvi.hr.

“Vrijeme za potpuno opuštanje je individualno. Neki se opuste odmah, dok se drugi ne uspiju opustiti ni nakon cijelog odmora. U pravilu, što je osoba opuštenija, lakše će se opustiti i na godišnjem odmoru. Oni koji imaju problema s opuštanjem, teško će se opustiti i na odmoru”, kaže Pastuović Terze.

Mladim ljudima treba manje vremena za opuštanje, u prosjeku tri do sedam dana, dok osobama koje su prošle pedesetu za opuštanje treba duže, od 10 do 15 dana, pa bi i njihov godišnji trebao trajati duže.

“Bilo bi jako dobro tijekom godine uzimati što više kraćih odmora jer to pomaže opuštanju i produktivnosti na poslu, a dobar je uvod i u godišnji odmor”, smatra psihologinja, koja napominje da je to dobro za produktivnost, ali zadovoljstvo te sreću.

Izostanak kvalitetnog odmora može dovesti do izgaranja i stresa, a simptomi mogu biti fizički i psihički. Ipak, nije samo nedostatak odmora glavni krivac za naše loše zdravstveno stanje.

"To često puta ima veze i s uvjetima rada. Ako smo jako zadovoljni na svom poslu, manje će nam trebati godišnjeg odmora. Ako imamo loše uvjete, onda nam treba puno odmora i odmaka", zaključuje Pastuović Terze.

Idealno je pronaći ravnotežu s kvalitetnim odmorom, ali i radnim mjestom koji je primjeren našim sposobnostima u kombinaciji s dobrom radnom sredinom i međuljudskim odnosima.